Odlomak

UVOD

Cilj mog pisanja ovog seminarskog rada je da uputim mlade sportiste kako da spoznaju i da se okrenu pravim vrednostima sporta. Kako da steknu jedno mnogo šire gledište o sportu(da ga sagledaju objektivnije) i da ono što smatraju prirodnim i dobrim ne mora tako biti, već da njihovo mišljenje može biti rezultat snažnog uticaja istorijskih i društvenih sila.
Temom “ društvo, sport i kultura” otkrivamo povezanost društva sa sportom, sporta sa kulturom, povezanost društva i kulture kao i medjusobnu povezanost ova tri pojma. Značaj za sociologiju sporta je u tome što saznavanjem veza između ovih pojmova možemo otkriti na koji način sport i kultura mogu pospešiti razvoj društva i doprineti ravijanju jedne ličnosti koja stremi savršenstvu. Možemo istraživati pozitivne i negativne uticaje sporta i kulture na čovekovu ličnost, kao i strategije odbrane sportskom socijalizacijom.
Sport se ne može posmatrati izolovano od društvenog stanja i kulturnog konteksta. Svako društvo predstavlja izvesnu organizaciju proizvodnje, društvenih delatnosti i društvenih odnosa; to je samodovoljan sistem akcije koji je sposoban da postoji duže nego što je životni vek pojedinca. Društvo se sastoji iz mnoštva grupa i slojeva; društvena podela rada stvara uslove i nameće da se pojedine grupe bave specijalizovanim delatnostima (privrednim i vanprivrednim), i tako su upućene jedna na drugu.
Za neka društva je karakteristično prekomerno verovanje u sport i njegove funkcije, dok je za druga sport nešto sekundarno i marginalno. Preterano verovanje u sport void do njegove mitologizacije, jer se na sport gleda kao na neku novu vrstu religije koja treba da omogući ostvarenje vodećih ideala. Šta-više, sport se, danas, u kriznim vremenima počinje posmatrati kao spasonosna formula za društventi prohodnost (pokretljivost).
Društvo ima različite podsisteme (ekononomija, politika, kultura, nauka, sport itd.), koji imaju svoju relativnu autonomiju. Sport se smatra marginalnom društvenom aktivnošću mada, danas, sve češće sa periferije društvenog života dolazi u centar društvenih zbivanja. Istraživaci sporta smatraju da on ipak ostaje marginalna aktivnost, bar iz dva razloga: prvo, manje je važan u odnosu na centralne (‘žarišne’) delatnosti kao što su privreda, obrazovanje, nauka itd; drugo, sport ostaje marginalna delatnost zbog načina na koji se tretira, statusa koji mu se pripisuje od zvaničnih nosilaca društvene moći.
Naučna saznanja i istraživanja sporta, kao relativno autonomnog sistema, nisu moguća ni plodonosna bez istraživanja društvenih, civilizacijskih i kulturnih tokova.

 

 
POJAM DRUŠTVA

U sociološkoj literaturi se srećemo s upotrebom reči društvo koja ima više značenja. Najpre se upotrebljava da bi označila skupni život koji čine više jedinki, imajući u vidu razlike ljudskog od životinjskog, zatim izrazom društvo podrazumeva se svaka posebna zajednica koja je u sastavu ljudskog društva (gens, pleme, narod, nacija itd.), kao i profesionalne organizacije (društvo sociologa, ekonomista, pravnika, lekara,inženjera itd.).
Takođe se pridaju različita značenja izrazu društvene pojave. Jednom se misli na pojavu proizvodnje, drugi put na pojavu ratne operacije, treći put na pojavu kriminala. Zato se ovi termini koje se koriste u sociologiji moraju bliže odrediti kako bi se mogao doneti zaključak na koje se značenje odnosi izraz društvo.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari