Društvo, sport i kultura
1. UVOD
Cilj mog pisanja ovog seminarskog rada je da uputim mlade sportiste kako da
spoznaju i da se okrenu pravim vrednostima sporta. Kako da steknu jedno mnogo šire
gledište o sportu(da ga sagledaju objektivnije) i da ono što smatraju prirodnim i dobrim
ne mora tako biti, već da njihovo mišljenje može biti rezultat snažnog uticaja istorijskih i
društvenih sila.
Temom “ društvo, sport i kultura” otkrivamo povezanost društva sa sportom,
sporta sa kulturom, povezanost društva i kulture kao i medjusobnu povezanost ova tri
pojma. Značaj za sociologiju sporta je u tome što saznavanjem veza između ovih
pojmova možemo otkriti na koji način sport i kultura mogu pospešiti razvoj društva i
doprineti ravijanju jedne ličnosti koja stremi savršenstvu. Možemo istraživati pozitivne i
negativne uticaje sporta i kulture na čovekovu ličnost, kao i strategije odbrane sportskom
socijalizacijom.
Sport se ne može posmatrati izolovano od društvenog stanja i kulturnog
konteksta. Svako društvo predstavlja izvesnu organizaciju proizvodnje, društvenih
delatnosti i društvenih odnosa; to je samodovoljan sistem akcije koji je sposoban da
postoji duže nego što je životni vek pojedinca. Društvo se sastoji iz mnoštva grupa i
slojeva; društvena podela rada stvara uslove i nameće da se pojedine grupe bave
specijalizovanim delatnostima (privrednim i vanprivrednim), i tako su upućene jedna na
drugu.
Za neka društva je karakteristično prekomerno verovanje u sport i njegove
funkcije, dok je za druga sport nešto sekundarno i marginalno. Preterano verovanje u
sport void do njegove mitologizacije, jer se na sport gleda kao na neku novu vrstu religije
koja treba da omogući ostvarenje vodećih ideala. Šta-više, sport se, danas, u kriznim
vremenima počinje posmatrati kao spasonosna formula za društventi prohodnost
(pokretljivost).
Društvo ima različite podsisteme (ekononomija, politika, kultura, nauka, sport
itd.), koji imaju svoju relativnu autonomiju. Sport se smatra marginalnom društvenom
aktivnošću mada, danas, sve češće sa periferije društvenog života dolazi u centar
društvenih zbivanja. Istraživaci sporta smatraju da on ipak ostaje marginalna aktivnost,
bar iz dva razloga: prvo, manje je važan u odnosu na centralne ('žarišne') delatnosti kao
što su privreda, obrazovanje, nauka itd; drugo, sport ostaje marginalna delatnost zbog
načina na koji se tretira, statusa koji mu se pripisuje od zvaničnih nosilaca društvene
moći.
Naučna saznanja i istraživanja sporta, kao relativno autonomnog sistema, nisu
moguća ni plodonosna bez istraživanja društvenih, civilizacijskih i kulturnih tokova.
2.1 POJAM DRUŠTVA
U sociološkoj literaturi se srećemo s upotrebom reči društvo koja ima više
značenja. Najpre se upotrebljava da bi označila skupni život koji čine više jedinki,
imajući u vidu razlike ljudskog od životinjskog, zatim izrazom društvo podrazumeva se
svaka posebna zajednica koja je u sastavu ljudskog društva (gens, pleme, narod, nacija
itd.), kao i profesionalne organizacije (društvo sociologa, ekonomista, pravnika,
lekara,inženjera itd.).
Takođe se pridaju različita značenja izrazu društvene pojave. Jednom se misli na
pojavu proizvodnje, drugi put na pojavu ratne operacije, treći put na pojavu kriminala.
Zato se ovi termini koje se koriste u sociologiji moraju bliže odrediti kako bi se mogao
doneti zaključak na koje se značenje odnosi izraz društvo.
Slika 1: Društvo
Više o značenju reči „društvo” videti:
Rečnik srpsko-hrvatskog književnog jezika
, I tom, „
Matica
hrvatska
”, Novi Sad — Zagreb, 1967.; Lukić Radomir,
Osnovi sociologije
, „Naučna knjiga”, Beograd,
1989.; i Prokić Boško
, Sociologija
(grupa autora), „Privredni pregled”, Beograd, 1982.
2

na individualne činjenice. Društvo utiče na naša ponašanja,čak i kada toga nismo
svesni.U grupama se čovek oseća sigurnije, a bez njih bi društvo bilo haotično.
Specifičnost sociološkog pristupa sastoji se upravo u polasku od situacije. Tako,
uzroci nekih pojava i procesa vrlo često su nevidljivi ili su povezani s nekim društvenim
karakteristikama koje nam se čine neutralnima. Mnogobrojne pojave i procesi društveno
su zavisni, iako nam se to ne čini. Neki autori su dokazali kako su bavljenje sportom i
zainteresovanost za sport potkrepljeni društvenim faktorima jer su različite društvene
grupe ne samo zainteresovane za različite vrste sportova, već se i bave različitim
sportovima (Mihailović, 1987.). Tako je među učenicima i studentima te osobama s
visokim obrazovanjem zainteresovanost za sport najizraženija (u proseku oni vladaju s
2,5 do tri sportske veštine), a među domaćicama najmanje izražena (vladaju samo s
jednom sportskom veštinom), među poljoprivrednicima i KV te VKV radnicima najdraži
je sport nogomet, a među visokoobrazovanima košarka (domaćice najviše vole klizanje –
Mihailović, 1987.), a vrhunski su sportisti u daleko većoj meri iz urbanih nego iz ruralnih
sredina (Havelka i Lazarević, 1981.)
Slika 2: Zanimanje i interes za sport
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti