Odlomak

Dugoročne hartije od vrednosti

UVOD

Finansijsko tržište predstavlja organizovani prostor na kome se traži i nudi finansijsko-novčana imovina iskazana u novcu, devizama i kapitalu i to u gotovinsko ili bezgotovinskom obliku i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnje organizovano formira cena tih sredstava.
Osnovna uloga finansijskog tržišta sastoji se u pružanju i stvaranju mogućnosti optimalne alokacije novčanih sredstava sa onih fizičkih i pravnih lica koja raspolažu slobodnim iznosima koje žele investirati, na ona fizička i pravna lica čiji je dohodak nedovoljan za finansiranje tekućih i razvojnih planova i programa iz oblasti proizvodnje, potrošnje, prometa i usluga. Pri tom se prenos novčanih sredstava sa suficitnog sektora na deficitan sektor mora izvršiti na organizovan tržišni način i prema legalizovanim tržišnim uslovima.
Naime, finansijsko tržište, kao jedan od osnovnih segmenata tržišne privrede, postaje tako izuzetno važan faktor od koga zavisi stepen razvoja ukupne nacionalne ekonomije.
Hartije od vrednosti predstavljaju dokumente kojima se obećava isplata novca, kamate, zarade ili dividende. Sam papir koji predstavlja hartiju od vrednosti  nema neku posebnu vrednost. Pošto se pravo na koje se odnosi hartija od vrednosti  ne moze vršiti ni prenositi bez te hartije, ona u pravnom prometu dobija onu vrednost koju ima to pravo. Hartije od vrednosti u užem smislu su investicioni instrumenti, odnosno one hartije od vrednosti kod kojih postoji rizik ulaganja koji se kompenzuje potencijalnom zaradom. U ovoj grupi hartija nalaze se akcije, obveznice, opcije, drugi derivati . Ove hartije su izraz ili vlasničkog (akcije) ili indirektno vlasničkog (opcije) ili kreditnog (obveznice) aranžmana.  One se prodaju i kupuju na specijalizovanom finansijskom tržištu tj. tržištu kapitala i predstavljaju najznačajniju grupu finansijskih instrumenata kojima se trguje na finansijskim tržištima. U širem smislu, hartijama od vrednosti pripadaju i instrumenti kredita i plaćanja, kao što su čekovi, menice, skladišnice, konosmani i slično.  Prema propisima Srbije hartije od vrednosti može emitovati savezna država, republika članica, pokrajina, grad, opština, i drugo pravno lice.

1.SADRŽINA HARTIJA OD VREDNOSTI

Svaka hartija od vrednosti mora da poseduje određena svojstva, odnosno mora da ispuni tri uslova  :
– da je u pisanoj formi
– da je u toj ispravi sadržano neko građansko (najčešće imovinsko) pravo
– da je postojanje i ostvarenje imovinskog prava povezano sa postojanjem hartija od vrednosti
Hartije od vrednosti u savremenom prometu mogu da igraju razne uloge i da se pojave kao sredstva plaćanja, kredita, obezbeđenja potraživanja, robnog prometa i slično. Svaka hartija od vrednosti mora da sadrži sledeće elemente:
– Oznaka vrste hartije od vrednosti
– Naziv i sedište izdavaoca hartije od vrednosti
– Tačno utvrđenu obavezu izdavača hartije od vrednosti
– Mesto, datum i serijski broj izdavanja hartije od vrednosti
– Potpis izdavaoca hartije od vrednosti ili faksimil potpisa

2.VRSTE HARTIJA OD VREDNOSTI

Svrstavanje i podelu svih hartija od vrednosti moguće je izvršiti na više načina i to prema: vrsti inkorporiranog prava, prema funkcijama hartija od vrednosti u privredi, prema vrsti prihoda, prema dospelosti, prema mestu plaćanja, prema valuti, prema izdavaocu.
Od svih kriterijuma po kojima se vrši podela hartija od vrednosti najvažniji su: način određivanja imaoca prava i prirode prava koje je sadržano (inkorporirano) u nekoj hartiji. Prema načinu određivanja poverioca u ispravi, hartija od vrednosti može da glasi: na ime (retka hartija), na donosioca, po naredbi i može da bude mešovita i alternativna kada se, pored imena naznačenog na hartiji, unosi i klauzula na donosioca.
Hartija od vrednosti na ime predstavlja ispravu u kojoj je, prilikom njenog izdavanja, tačno naznačeno ime lica ili naziv firme poverioca, odnosno, vlasnika. Kod hartije od vrednosti koja se po zakonu smatra hartijom po naredbi (menica), pored imena mora stajati klauzula “ne po naredbi”.Ova hartija ima ograničenu sposobnost cirkulacije zbog komplikovanosti prenosa prava , mogućnosti prigovora izdavaoca, potrebe dokazaivanja osnova sticanja i slično.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari