Odlomak

 

Tokom posljednjih nekoliko godina sve češće se među stručnjacima mogu čuti diskusije o stepenu razvoja elektronske trgovine u Srbiji i da li ona predstavlja sektor u razvoju. Ove diskusije se vode između trgovaca, online trgovaca, finansijskih institucija, banaka, državnih institucija i raznih stručnih udruženja. Opšte mišljenje je da je Srbija još u ranoj fazi razvoja ovog tržišta i da postoje brojne prepreke i izazovi koje treba prevazići.
Glavni pokretač razvoja elektronske trgovine je proces plaćanja. Metode plaćanja su znatno napredovale tokom poslednjih nekoliko godina. Sa razvojem tehnologije, kanali kojima se plaćanje danas obavlja su sve brojniji: internet, mobilne mreže, itd. Plaćanja se više ne obavljaju isključivo pomoću uplatnica i faktura ili bankarskih sistema, već putem brojnih elektronskih kanala koji omogućavaju inovacije u oblasti elektronskih oblika plaćanja. Opšte prihvaćeno mišljenje je da elektronska plaćanja nude brojne pogodnosti svim korisnicima u procesu plaćanja. Istovremeno, elektronsko plaćanje nosi sa sobom i izazove kao što je bezbjednost elektronskih transakcija, kontrola rizika u poslovanju, kontrola troškova u poslovanju i slično.
Postoje brojne definicije elektronskog plaćanja. Razlog za raznolikost u tumačenju ovog pojma je taj što se elektronsko plaćanje zasniva na različitim tehnologijama koje predstavljaju industriju za sebe – dovoljno je osvrnuti se na raznolikost u već postojećim tehnologijama u bankarskom sektoru: POS, ATM, bankovni transferi, direktno zaduženje računa, itd. Sa druge strane, razvoj mobilnih tehnologija doveo je do toga da se mobilna plaćanja u pojedinim definicijama posmatraju odvojeno od elektronskog plaćanja. Mobilni operateri koriste svoje tehnologije da kontrolišu transakcije i troškove transakcija: SMS, direktna naplata mobilnih operatera (engl. Direct Carrier Billing), samo su neki od metoda koje mobilni operateri najčešće koriste. Pored ovih, postoje i brojne alternativne metode plaćanja (npr. PayPal, Mon-eybookers, E-invoices, Bitcoin, itd.) zasnovanih na tehnologiji i distributivnim kanalima koje koriste.
Ove opcije plaćanja obavljaju se putem različitih elektronskih komunikacionih kanala. Stoga ih možemo jednim imenom nazvati elektronska plaćanja u koja spadaju i takozvana mobilna plaćanja, kao i plaćanja putem platnih kartica, međubankovni transferi novca i sve druge transakcije koje se obavljaju elektronskim putem. Zbog toga možemo da kažemo da su elektronska plaćanja ili e-plaćanja sva plaćanja koja se obavljaju putem elektronskih komunikacionih kanala kao što su internet, mobilna telefonija, itd.

2. INDUSTRIJA ELEKTRONSKOG PLAĆANJA

Elektronska plaćanja su direktno povezana sa e-trgovinom i jedan su od njenih glavnih pokretača. Ogromni promet koji se u razvijenim privredama ostvaruje od e-trgovine je direktna posljedica elektronskih plaćanja i postojanja velike raznovrsnosti istih. Zbog čega je to tako? Sa stanovišta potrošača ne postoji ugodniji način plaćanja od elektronskog. Ne morate da ispisujete čekove, provlačite platne kartice kroz automate ili da plaćate gotovinom – dovoljno je da unesete određene podatke u veb pretraživač ili mobilnu aplikaciju i da završite transakciju. Nije ni čudo što se sve više ljudi okreće ka elektronskom plaćanju kao alternativi za slanje čekova poštom ili plaćanje pouzećem.
U poređenju sa tržištem Republike Srbije, elektronska plaćanja su mnogo razvijenija i prihvaćenija u svijetu. Ovaj način plaćanja ima razne prednosti. Široko rasprostranjeno prihvatanje ovog načina plaćanja nudi brojne mogućnosti kao što su:
1. razvoj novih platnih sistema,
2. bolja zaštita potrošača,
3. smanjenje sive ekonomije,
4. niži operativni troškovi, itd.
Uz razvoj telekomunikacija, sistemi za elektronsko plaćanje (e-plaćanje) ubzano zamjenjuju tradicionalne metode plaćanja koje podrazumjevaju direktan kontakt između kupaca i prodavaca. Sistemi e-plaćanja pružaju brojne prednosti kako fizičkim licima, tako i pravnim licima.
Da bi pokazali koliko ova tema ima veliki uticaj na svetsku privredu i privredne trendove, iskoristili smo međusobnu povezanost e-trgovine i e-plaćanja.
Uzevši u obzir da se stanje e-trgovine meri uglavnom prodajom, prihodima i brojem transakcija, ti pokazatelji će biti korišćeni i za predstavljanje uticaja industrije elektronskog plaćanja.
E- trgovina je jedina industrijska grana koja je odolela svetskoj ekonomskoj krizi u poslednjih 5 godina, a u 2013. broj transakcija je porastao za 16%.
Kako upotreba interneta postaje ustaljena u svijetu, rast e-trgovine će se vremenom smanjivati i zadržaće se na oko 18% do kraja projektovanog perioda. Ipak, ukoliko prodaja dostigne iznos od 3,578 triliona u 2019. godini, stopa rasta od 18% i dalje donosi više od 600 novih milijardi dolara u toj godini.

Slika 1. B2C prodaja putem e-trgovine u svetu

Rastuća internet ekonomija iz godine u godinu bilježi dvocifreni rast. Na gore navedenoj šemi prikazan je rast u B2C segmentu, a taj rast je nezavisan od metoda plaćanja i kanala kojim je plaćanje obavljeno. Uprkos usporavanju rasta e-trgovine, gde bi se kao razlog za usporavanje moglo navesti smanjenje prosječne vrijednosti transakcija, važno je napomenuti da postoji povećanje u obimu, zbog povećanja broja transakcija.
Ako pogledamo porast broja transakcija koje se obavljaju pomoću mobilnih uređaja, taj rast je još veći.
Rast elektronske trgovine i industrije elektronskih plaćanja je veoma vidljiv na globalnom nivou. U privredama razvijenih zemalja tržišni udio elektronske trgovine u ukupnoj privredi je prilično veliki. Najveće svjetske države se takmiče kako da privuku što više potrošača. Tokom posljednjih nekoliko godina demografska slika i ubrzani privredni rast omogućavaju Kini da bude lider u e-trgovini.
E-trgovina u istočnoj Evropi postepeno raste svake godine, a njen rast prevazilazi rast tradicionalne prodaje roba i usluga. B2C e-trgovina predstavlja jedan od glavnih pokretača privrede koja se i dalje oporavlja. Prodaja putem interneta raste u proseku za oko 17,9% svake godine od 2009. Predviđa se da će se taj rast usporiti, ali da je tokom 2015. i narednih godina ipak dostiglo zavidne iznose.
M-trgovina je tek u razvoju u ovom regionu, ali očekuje se da će povećati regionalnu e-prodaju u narednim godinama. Predviđalo se da će prodaja tokom 2015 porasti najmanje 50% i da će se taj trend rasta nastaviti u narednim godinama.
Možemo zaključiti da su elektronska plaćanja, bez obzira kojim kanalom se obavljaju, nužan i ključni element za razvoj e-trgovine. Kao što pokazatelji globalnih ekonomskih trendova za prethodne godine ukazuju, elektronska plaćanja su pokretač privrede u cjelini.

3. METODI I INSTRUMENTI PLAĆANJA

Plaćanja se mijenjaju tako da od industrije koju su definisali zatvoreni standardi i ograničeni pristup postaje industrija u kojoj je otvorenost glavni pokretač uspjeha. Plaćanja imaju tri dimenzije koje su uvek prisutne – tehnologiju, poslovni model i povjerenje. Bez sve tri dimenzije nema ni brzih, ni bezbjednih plaćanja. Tehnologija je osnova za sve vrste plaćanja, ali je naročito važna za elektronsku trgovinu.
Plaćanja su prerasla od onih izuzetno integrisanih sa bankarskim uslugama u materijalno nezavisne usluge. U današnje vreme, mnogi trgovci i potrošači obezbjđuju platne usluge nezavisnim kanalima, a u toku je i debata o tome koliko je važno prihvatanje platnih kartica za bankarstvo. Sve više se prihvata i usvaja mišljenje da banke nisu jedini pružaoci platnih usluga.
Sistemi elektronskog plaćanja dozvoljavaju finansijskim institucijama, firmama i državnim organima da pruže svojim klijentima niz opcija za plaćanje. U ove sisteme spadaju automatizovani šalteri, debitne kartice, kreditne kartice, mobilno bankarstvo i plaćanje računa putem telefona. Tradicionalni poslovni sistemi plaćanja uglavnom zavise od ograničenog broja poslovnica smještenih na različitim lokacijama. Time je ograničena pokrivenost svih klijenata. Međutim, uz upotrebu internet usluga, e-platni sistemi su dostupni velikom broju klijenata.
Postoje različite podele metoda plaćanja. Ni jedna od tih podjela nije opšte usvojena, a razlog tome je postojanje različitih interesnih grupa od kojih su neke snažnije od drugih. Kao primjer možemo navesti snagu brendova kao što su Visa ili MasterCard, koji predstavljaju dva dominantna sistema plaćanja. Stoga se metode plaćanja najčešće dijele na plaćanja platnim karticama i alternativne metode plaćanja.

M SSSS

Slika 2. Metode e-plaćanja
U stvarnosti ova raznolikost metoda plaćanja izgleda mnogo složenija. Postoje brojni kriterijumi prema kojima je moguće izvršiti podjelu (Slika 2):
• prema tehnologiji (npr. NFC, e-bankarstvo, Bluetooth, SMS, POS, ATM, …)
• prema veličini tržišta na kome su odgovarajuće metode plaćanja prisutne (npr. lokalno, regionalno ili globalno tržište).
• prema kanalu (npr. internet, mobilni uređaji …)
• prema licu kome je metoda plaćanja namjenjena (npr. za fizička ili pravna lica)
• prema operativnom sistemu (npr. iPhone, Android …)
• prema vremenu (npr. u realnom vremenu – online ili offline)
• itd.
MasterCard, Visa i PayPal su vjerovatno najprihvaćenije online metode plaćanja u svetu. Druge metode plaćanja su vjerovatno još popularnije u zemljama u kojima su nastale ili u regionu, poput iDeal u Holandiji i Boleto Bancario u Brazilu. Uzevši u obzir složene načine po kojima se metode plaćanja mogu deliti, iskoristićemo one koji se najčešće koriste. Obično se metode plaćanja dele na:
1. Platne kartice
2. Alternativne metode plaćanja
Danas postoji više od 300 alternativnih šema plaćanja koje funkcionišu širom svijeta. Stoga je potrebno da trgovci razumjeju koje vrste plaćanja bi trebalo da ponude svojim klijentima. Ta odluka zavisi od toga gde se nalaze njihovi klijenti i kakvu vrstu usluga ti trgovci nude. Obzirom na globalnu prirodu e-trgovine, neophodno je primjeniti strategiju plaćanja koja je usmjerena na potrebe klijenata širom svijeta.

3.1. Platne kartice
Platne kartice se mogu posmatrati kao ključ za bankovne račune klijenata, bez obzira da li je riječ o debitnim, kreditnim ili unapred dopunjenim (engl. prepaid) karticama. Kartice se mogu iskoristiti da „otključaju“ račun kupca i prebace novac na račun online trgovca (e-trgovca).
Najčešće korišćeni i prihvaćeni brendovi kreditnih i debitnih kartica su VISA, MasterCard, Maestro, American Express, Diners Club International, Discover, JCB i UnionPay. Pored ovih globalno prepoznatljivih brendova, postoje i oni koji su karakteristični za pojedine države ili regione, kao što su UnionPay u Kini, Hipercard u Brazilu, BC Card u Južnoj Koreji, Dankort u Danskoj, Carte Bleue u Francuskoj ili Dina Card u Srbiji.
Plaćanje karticama može se dalje podijeliti na plaćanje kreditnom, debitnom, unaprijed dopunjenom (pripejd; od engl. prepaid) , poklon karticom i karticom lojalnosti. Ove vrste plaćanja karticama imaju različite karakteristike što predstavlja osnovu za posebnu klasifikaciju. Razlikuju se u pogledu korišćenja, nivoa, prihvaćenosti, regionalnosti, bezbjednosti, troškova, obaveza i odgovornosti, itd.
• Kreditne kartice su fizičke ili digitalne (virtuelne) kartice koje predstavljaju takoreći odobren kreditni limit po računu. Kada se koriste online, potrebno je uneti broj kartice, ali je ponekad i fizička kartica neophodna za autentifikaciju.
• Debitne kartice su fizičke ili digitalne (virtuelne) kartice koje predstavljaju debitni račun. Kada se koriste online, potrebno je unijeti broj kartice, ali je ponekad i fizička kartica neophodna za autentifikaciju.
• Unaprijed dopunjena tj. pripejd (prepaid) kartica je fizička kartica ili jedinstveni broj sa fiksnim maksimalnim iznosom. Mogu se koristiti za kupovinu na internetu ili za tradicionalnu kupovinu.
• Poklon kartice su kartice koje sadrže pohranjeni iznos novca. Dve najrasprostranjenije kategorije poklon kartica su one koje izdaju trgovci i kartice koje izdaju banke. Kartice lojalnosti sadrže informacije koje se koriste za identifikaciju kupca pri svakoj transakciji. Kompanija koja je izdala takvu karticu može da ponudi nagradu za ponovnu kupovinu.
Najčešće korišćene kartice koje imaju i najveći udio na tržištu su Visa i MasterCard platne kartice. Ove kartice se mogu koristiti za metode plaćanja na POS uređajima (engl. point-of-sale), gdje se misli na klasičnu trgovinu, i na internetu. Neke od njihovih karakteristika su sljedeće:
• Tokom završnog koraka plaćanja na internet prodavnici, potrošač bira logo brenda, unosi broj svoje kartice, datum isteka važenja kartice i CVV2 (bezbednosnu šifru na poleđini kartice) i obavlja plaćanje. Trgovci odmah dobijaju potvrdu o ishodu plaćanja.
• Ove kartice, slično ostalim platnim karticama koje se koriste za plaćanja na internetu omogućavaju povraćaj novca: korisnik platne kartice može da zatraži povraćaj novca zbog prevare ili reklamacije. Trgovci koji žele da prihvataju Visa ili MasterCard platne kartice pri internet kupovini mogu da se zaštite tako što će koristiti programe Verified by Visa ili MasterCard SecureCode koji im omogućavaju provjeru da li je pravi korisnik kartice obavio kupovinu.
• Online trgovci mogu da prihvataju platne kartice putem direktnih rješenja kao što su PayPal i Click-and-Buy ili putem sistema za autorizaciju i naplatu kreditnih i debitnih kartica (engl. Payment Gateways) i pružalaca platnih usluga (engl. Payment Service Providers). Obično se za transakcije Visa i MasterCard platnih kartica naplaćuje provizija od 1-3% po transakciji (iznosi se razlikuju u zavisnosti od trgovca/države).

Kreditna kartica (ponekad se koristi i izraz kartica sa revolvirajućim kreditom) je jedno od bezgotovinskih sredstava plaćanja. Osim plaćanja robe i usluga odloženo (na rate) u zemlji, inostranstvu i preko Interneta, može se koristiti i za podizanje gotovine na bankomatima ili u bankama. Kreditna kartica donosi izvanrednu finansijsku fleksibilnost, dostupnost novca i brojne pogodnosti, ali neodgovorno zaduživanje uz tipično visoke kamatne stope može biti veoma opasno. Glavne međunarodne kartice su MasterCard, Visa i American Express. U Srbiji postoji i domaća platna kartica DinaCard, koja je nasljednik nekadašnje jugoslovenske platne kartice YubaCard. Poznata nebankarska platna kartica je Diners Club.
Osnovna podjela platnih kartica:
Kreditna kartica – čiji vlasnik može koristiti i sredstva kojima u trenutku korišćenja kartice ne raspolaže, ali za čije korišćenje ima ugovoren kreditni limit, a zaduženje računa se vrši u ugovorenim rokovima, najčešće jednom mjesečno može koristiti sredstva samo do iznosa kojim raspolaže na svom računu.
Debitna kartica – kod kojih se račun zadužuje u istom trenutku kada se vrši isplata.
Najčešći tip kreditnih kartica kod nas je tzv. revolving kartica, tj. kartica po kojoj plaćate ugovoreni procenat duga jednom mesečno, dok se ostatak prenosi u sledeći mesec i na njega se plaća kamata. Kartice takođe možemo podeliti i prema tome ko koristi platnu karticu: poslovne kartice, koje su vezane za račune pravnih lica I karice za fizička lica. Naše banke nude još i Internet kartice, namenjene isključivo plaćanju putem Interneta i pripejd kartice, koje podrazumjevaju unaprijed određen iznos sredstava kojim korisnik raspolaže.

3.1.1. Platne kartice za pravna lica

Poslovne platne kartice ili kartice za pravna lica, pojednostavljuju vođenje poslovanja, pružaju svojevrsnu efikasnost u raspolaganju sredstvima pravnog lica i predstvalju siguran oslonac u obavljanju svakodnevnih poslovnih obaveza.
Korišćenjem poslovnih platnih kartica unapređuje se kvalitet poslovnih putovanja, čini plaćanja bržim, jednostavnijim i sigurnim, smanjuje potrebu nošenja gotovog novca, obezbeđuje laku i transparentnu kontrolu poslovnih troškova.Banka Intesa nudi debitne i kreditne kartice za pravna lica sa odredjenim beneficijama.
Debitna kartica – Visa Business Electron
Svaka firma koja je klijent banke ima pravo podnošenja Zahtjeva za izdavanje poslovnih platnih kartica u koje spada i VISA Business Electron kartica.
Odobrenjem zahtjeva i potpisivanjem Ugovora o korišćenju poslovne kartice, firma postaje nosilac kartice sa pravom imenovanja njenih korisnika.
Nosilac kartice može imenovati neograničen broj korisnika VISA Business Electron kartice.
VISA Business Electron kartice se izdaju na ime njenih korisnika, a u ime firme kao nosioca kartice otvaraju se dinarski i devizni račun, i na njih polažu novčana sredstva koja će se koristiti putem kartice. Korisnik VISA Business Electron kartice stiče pravo raspolaganja sredstvima na novootvorenim računima firme za koje je vezano korišćenje kartica, a nosilac kartice ima u svakom trenutku pravo povlačenja i oduzimanje kartice od korisnika. Sva plaćanja i troškove koje napravi korisnik kartice u potpunosti snosi nosilac VISA Business Electron kartice.
Kartica se izdaje na osnovu ugovora izmedu banke i firme koju predstavlja vlasnik, koji zaključuju i potpisuju ovlašćena lica banke i zainteresovane firme. Ovim ugovorom definišu se pravila i uslovi za izdavanje i korišćenje VISA Business Electron kartice.
Nakon potpisivanja ugovora, Korisnički servis banke otvara dinarski i devizni račun za koje će biti vezano korišćenje kartice.
Godišnja članarina i troškovi korišćenja kartice su regulisani Tarifom banke, a kartica se izdaje sa rokom važenja od 2 godine. Banka se obavezuje da dostavlja nosiocu VISA Business Electron kartice jedanput mjesečno standardne izveštaje o stanju po računima. Kartica se može koristiti u zemlji i inostranstvu za plaćanje robe i usluga na mjestima sa oznakom VISA Electron, za podizanje gotovine na bankomatima, na internetu, kao i za MOTO transakcije. Kartica se ne može koristiti na imprint mašinama. Prilikom plaćanja robe i usluga karticom, kao i prilikom podizanja gotovine sa bankomata, korisnik unosi PIN i autentifikuje se kao korisnik. U slučaju gubitka ili krađe kartice, korisnik je u obavezi da to odmah prijavi Kontakt centru izabrane banke.
Kreditne kartice – MasterCard Business i Visa Business Gold

MasterCard Business kartica je internacionalna kartica namjenjena privrednim subjektima koji imaju otvoren tekući račun u Banci. Kartica se može koristiti za plaćanje roba i usluga (troškova reprezentacije, hotelskog smeštaja, putnih troškova) u zemlji i inostranstvu, za podizanje gotovine u zemlji i inostranstvu i obavljanje internet transakcija (rezervacije hotela, kupovina avio karata itd.)
Kompaniji može biti izdat neograničen broj kartica. Kartica funkcioniše po principu on-line stanja na tekućem računu nosioca kartice. Zastupnik nosioca definiše mjesečni limit po svakoj pojedinačnoj kartici izdatoj na nosioca. Raspolaganje sredstvima po svakoj pojedinačnoj kartici, ograničeno je do iznosa utvrđenog mesečnog limita za potrošnju i dnevnog limita za podizanje gotovine, a do visine raspoloživih sredstava na dinarskom tekućem računu nosioca. Navedeni limiti za potrošnju i podizanje gotovine su izraženi u dinarima, bez obzira da li se radi o potrošnji u zemlji ili inostranstvu.
Naplata sa tekućeg računa nosioca, po osnovu transakcija napravljenih u inostranstvu, vrši se u dinarskoj protivvrijednosti po prodajnom kursu Banke za devize. Svako zainteresnovano lice u ekspozituri Banke može besplatno preuzeti ponudu u vidu nacrta Okvirnog ugovora. Mogućnost odloženog plaćanja do 40 dana bez kamate. Maksimalni limit određuje se u zavisnosti od kreditne sposobnosti. Uz osnovnu MasterCard Business karticu može se dobiti i veći broj dodatnih kartica uz minimalni limit od 500 evra po svakoj.
Visa Business Gold
Visa Business Gold kreditna kartica je prestižna kartica sa minimalnim limitom od 5.000 evra. Koriste se za plaćanje roba i usluga u zemlji i inostranstvu, po osnovu troškova službenih putovanja, reprezentacije i sl. Obaveze nastale u prethodnom periodu izmiruju se naknadno, nakon ispostavljanja specifikacije obračunatih obaveza, do 10. u narednom mesecu.Visa Business kartica je internacionalna kartica namjenjena privrednim subjektima koji imaju otvoren tekući račun u Banci. Kartica se može koristiti za plaćanje roba i usluga u zemlji i inostranstvu, za podizanje gotovine u zemlji i inostranstvu i obavljanje internet transakcija (rezervacije hotela itd.)
Kartica funkcioniše na principu odloženog plaćanja a raspolaganje sredstvima ograničeno je limitima koji se utvrđuju na: nivou kompanije i na nivou pojedinačnog korisnika kartice – zaposlenog. Ukupan mesečni limit kompanije određuje sa na osnovu analize boniteta klijenta i poslovnog prihoda poposlednjemzavršnomračunu.
Kompaniji može biti izdat neograničen broj kartica, pri čemu zbir vrednosti pojedinačnih mesečnih limita mora biti jednak limitu kompanije. Limiti po karticama se mjesečno automatski obnavljaju.
Izmirenje svih obaveza nastalih korišćenjem kartica u zemlji i inostranstvu, kao i pripadajućih naknada, vrši se u dinarima aktiviranjem trajnog naloga 15. u mesecu. Izmirenje obaveza nastalih korišćenjem kartica u inostranstvu vrši se u dinarskoj protivvrednosti po prodajnom kursu Banke za devize.
Korisnicima Visa Business kartice izdaje se kartica putničko-zdravstvenog osiguranja, ukoliko već nemaju navedeno po osnovu nekog drugog premium proizvoda
Svako zainteresnovano lice u ekspozituri Banke može besplatno preuzeti ponudu u vidu nacrta Okvirnog ugovora.

3.1.2. Platne kartice za fizička lica

Opšti uslovi za izdavanje i korištenje platnih kartica za fizička lica u banci se primjenjuju na izdavanje i korištenje platnih kartica fizičkih lica kao akt poslovne politike Sberbank d.d.. Uslove Banka uručuje Korisniku na dan zaključenja ugovora o korićenju kreditne kartice /ugovora o tekućem računu, a isti su objavljeni na web stranici Banke, te dostupni u poslovnicama Banke. Uslovi se odnose na izdavanje i korištenje internacionalnih debitnih kartica Maestro, VISA Electron, Debit MasterCard Gold, VISA Gold debit i Debit MasterCard , kao i kreditnih kartica MasterCard Standard, MasterCard Gold, VISA Classic kartica na rate, VISA Classic Charge i Sberbank platne PIKA kartice. Kartica je vlasništvo Banke, te na zahtev Banke ista mora biti vraćena fizićkim licima je ta usluga besplatna. Banka snosi rizik u vezi sa dostavljanjem platne kartice i PIN-a Korisniku, te je dužna osigurati da PIN ne bude dostupan drugim licima do momenta uručenja Kartice. Od tog trenutka, Korisnik je obavezan da vodi računa o podacima sa Kartice, kao i o upotrebi PIN-a, a Banka dalje ne kontroliše upotrebu i čuvanje Kartice i PIN-a, kao i podataka koji se nalaze na Kartici. Korisnik je u obavezi da, odmah po dobivanju Kartice, istu potpiše hemijskom olovkom na traci za potpis na poleđini Kartice. Korisnik ne smije PIN imati nigdje zapisan ili zabilježen u bilo kojoj formi, a naročito ne na kartici. Korisnik se prilikom potpisivanja ugovora o korištenju kartice upoznaje i sa obavezom da on/a snosi odgovornost za štetu koju pretrpi usljed neovlaštenog korištenja podataka sa kartice, jer isti su poznati isključivo Korisniku. Korisnik se obavezuje da sa dužnom pažnjom vodi računa o PIN-u i podacima sa Kartice, jer otkrivanjem navedenih podataka trećim licima, Korisnik se direktno izlaže riziku zloupotrebe Kartice i PIN-a od strane trećih lica.
4

Mastercard installment kartica

MasterCard Installment kreditna kartica neke banke je potpuno prilagodjena korisniku jer sam bira visinu svoje mesečne rate koja ostaje fiksna tokom celog perioda otplate, a u skladu sa potrebama I kreditnom sposobnošću korisnika. Na taj način korisnik ne može doći u situaciju da ne kontrolišete visinu svojih mjesečnih obaveza po kreditnoj kartici.Ovom karticom korisnik može bolje planirati refinansiranje obaveza po kreditnim karticama u drugim bankama.Kamatna stopa po ovoj kreditnoj kartici iznosi 1.19% na mesečnom nivou za klijente sa zaradom 1.39% na mesečnom nivou za klijente bez prenosa zarade.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 22 stranica
  • ELEKTRONSKO POSLOVANJE dr Miomir Todorović
  • Školska godina: dr Miomir Todorović
  • Seminarski radovi, Skripte, Menadžment
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET UNION - Fakultet za poslovno industrijski menadžment  

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari