Propaganda i tržišne komunikacije
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio studenti.rs 19. decembar 2019. Prijavi dokument
Malina je višegodišnja listopadna biljka, žbunastog ili polužbunastog rasta, sa višegodišnjim korenom i sa jednogodišnjim i dugim dvogodišnjim izdancima koja pripada familiji ruže (Rosaceae), rodu Rubus i ima više podroda.
Podrod Idaeobatus je rasprostranjen u celom svetu i obuhvata oko 195 vrsta maline. U ovom najvećem podrodu najvažnije su:
• Crvena malina (Rubus idaeus)
• Crna američka (kupinolika) malina (Rubus occidentalis)
• Purpurna malina (Rubus neglectus)
• Crvena malina obuhvata dve podvrste:
• Evropska crvena malina (Rubus idaeus subsp. vulgatus Arrhen.)
• Američka crvena malina (Rubus idaeus subsp. strigosus Micx.)
Najviše vrsta maline potiču iz Azije a najmanje iz Evrope. Evropska crvena malina (Rubus idaeus subsp. vulgatus Arrhen.) je žbun koji raste u celoj Evropi i severozapadnom delu Azije čiji su izdanci uglavnom trnoviti a na kojima se nalaze neparnoperasti listovi sa 3 ili 5 liski, jajastog oblika. Cvetovi su dvopolni (hermafroditni) a tučkovi su viši od prašnika ili jednaki sa njim. Plod je tamnocrven izduženog ili loptastog oblika, koji predstavlja zbir od 20 do 150 koštunica.
Malina je posle jagode najznačajnija voćna vrsta. Desertno je voće a plod se može koristiti u svežem ili smrznutom stanju, kao i za različite oblike prerade- sok, sirup, vino, prirodni liker, kompot, slatko, džem, marmelada, kandirano voće, sladoled, malina u prahu i pulpi.
Malina ima više prednosti u odnosu na druge voćke. Lako se razmnožava počinje da rađa u prvoj ili drugoj godini posle sađenja a u trećoj godini dostiže pun rod. Plod dozreva u junu i julu kad na tržištu nema dovoljno svežeg voća. Rizik u proizvodnji maline je manji u odnosu na druge voćne kuture jer joj grad, mraz i vetar ređe pričinjavaju štete. U Srbiji se proizvodi 40-60.000 t maline. U našoj zemlji površine pod malinom iznose oko 10.000 ha, s tim da je poslednjih nekoliko godina registrovano povećanje.
Malina se uglavnom gaji na manjim seoskim posedima veličine 10 do 30 ari u brdskoplaninskim područjima, gde daje najbolje rezultate. Na tako usitnjenim parcelama proizvodnja se često odvija bez ikakve kontrole, čime se ne obezbeđuju ni minimalni zahtevi u tehnologiji gajenja, a samim tim i zahtevi kupaca koji traže da se poštuje minimum tehnološke discipline.
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.