Banja Luka, maj, 2017. godina

Fakultet za poslovne i finansijske studije

S e m i n a r s k i   r a d

Budžet i trezor

Ekonomske i socijalne funkcije budžetske politike

Profesor:

                   Student:

background image

4

1. Budžetska ekonomija i nacionalna potrošnja

Ciljevi i zadaci budžetske potrošnje proizlaze iz fundamentalnih funkcija ekonomskog 

sistema (nacionalne privrede) čiji je integralni dio, odnosno iz konteksta ciljeva i zadataka 

proširene reprodukcije, kao njene sastavne komponente. Osnovni zadatak budžetske ekonomije 

je mobilizacija finansijskih resursa za alimentiranje društvenih potreba, realizujući, pri tome, 

osnovne ekonomske funkcije u domenu alokacije privrednih resursa, redistribucije nacionalnog 

dohotka, ekonomskog stabiliteta nivoa cijena i zaposlenosti i privrednog rasta. Alokaciona, 

redistributivna, stabilizaciona i razvojna funkcija predstavljaju, prema tome, strateške ciljeve i 

zadatke funkcionisanja ekonomije opšte i zajedničke potrošnje, inokorporišući se, posredstvom 

mehanizama društvenih rashoda i društvenih prihoda, u realne tokove društvene reprodukcije, 

kao materijalne baze.

Alokaciona funkcija budžeta

Alokaciona   funkcija   ekonomije   budžetske   potrošnje   realizuje   se   kvantitativnim   i 

kvalitativnim   dimenzijama   društvenih   rashoda   i   društvenih   prihoda   u   procesu   formiranja 

finansijskog potencijala finansijskih institucija (budžeta i fondova) i distribucija finansijskih 

resursa   na   planirane   i   dogovorene   društvene   (opšte   i   zajedničke)   potrebe.   Zadovoljenjem 

društvenih potreba, posredstvom finansijskih institucija  i fondova, planski se alociraju resursi u 

pojedinim   segmentima   društvene   reprodukcije,   korigujući,   pri   tome,   tržišni   mehanizam 

razmještaja proizvodnih snaga

Društveno-političke   zajednice   i   društveni   fondovi   realizuju   alokacionu   funkciju 

privrednih resursa posredstvom društvenih rashoda, finansiranjem: 

1

1) Izgradnje novih privrednih kapaciteta, proširenja postojećih proizvodnih objekata i 

otklanjanja tzv. uskih grla u privredi,

2) Modernizacije i rekonstrukcije prioritetnih privrednih objekata i razvojnih programa u 

društvenoj reprodukciji,

1

 

R. Musgrave, Teorija javnih finansija, Naučna knjiga, Beograd, 1973, str. 513

5

3) Naučno-istraživačkog   rada   i   aplikacije   rezultata   naučnog   istraživanja   u   vitalnim 

sektorima,

4) Transfera nove tehnologije i tehničkih inovacija iz inostranstva,

5) Zadataka nacionalnog prestiža (naoružanje, kosmos, oslobodilački pokreti, nerazvijene 

zemlje), opštenarodne odbrane i civilne zaštite,

6) Društveno-ekonomske, naučno-obrazovne, kulturno-prosvetne i socijalno-zdravstvene 

infrastrukture,

7) Zaštite čovekove životne i radne okoline,

8) Neprivrednih investicija,

9) Interventnih   akcija   u   privredi   (tzv.   ekonomski   transferi)   i   socijalnog   obezbjeđenja 

sektora stanovništva (tzv. socijalni transferi),

10) Kupovine roba i usluga iz budžeta i fondova,

11) Ličnih i materijalnih rashoda zaposlenih u neproizvodnom sektoru i ostalih tekućih 

rashoda (troškova) DPZ i fondova,

12) Opšte-društvenih   potreba   (društvena   uprava,   društveno-političke   organizacije   i 

udruženja   građana,   narodna   odbrana,   dopunska   sredstva,   mjesne   zajednice, 

međuopštinske   regionalne   zajednice,   zajednice   opština,   gradovi,   vanprivredne 

investicije, budžetske obaveze iz ranijih godina, rezerve, itd.) na svim nivoima DPZ 

(opštine, republike i pokrajine i federacije),

13) Zajedničkih potreba (obrazovanje i vaspitanje, nauka, kultura, fizička kultura, socijalna 

zaštita, dječija zaštita i diječiji dodatak, zdravstveno osiguranje, invalidsko penzijsko 

osiguranje   i   zapošljavanje)   na   svim   nivoima   fondova   (opštinski,   međuopštinski, 

regionalni, republički, pokrajinski i međurepublički).

Redistributivna funkcija budžeta

Redistributivna   funkcija

2

    ekonomije   opšte   zajedničke   potrošnje   ostvaruje   se 

mehanizmima   društvenih   prihoda   i   društvenih   rashoda.   Transferom   dohotka   proizvodnog 

segmenta   društvene   reprodukcije   u   sferi   „neproizvodne“   potrošnje,   kreira   se   finansijski 

potencijal finansijskih institucija za alimentaciju opšte i zajedničke potrošnje. Društvenim 

prihodima (porezi, doprinosi, parafiskaliteti, javni dug) ostvaruje se redistribucija nacionalnog 

2

 

R. Musgrave, 

Teorija javnih finansija

, Naučna knjiga, Beograd, 1973. str. 13-17

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti