Odlomak

Enigma finansijskog veštačenja

Upotreba svakog ekspertskog znanja otvarala je oduvek kontraverze i debate, baš kao što je je veštačenje oduvek predstavljalo važan segment sudskog postupka. Za razliku od svedoka-očevidaca, veštaci su na sud dolazili ne zbog onoga što su videli, već zbog onoga što znaju.
U drugoj polovini devetnaestog veka postavljaju se temelji savremenog shvatanja sudske uloge naučnog veštačenja. Kodifikacijom pravnih sistema kultura parničenja uzima maha, sudski procesi postaju sve raznovrsniji i zahtevaju specifična znanja koja izmiču sudijama. Stara latinska izreka da mini facta, dabo tibi ius (daj mi činjenice, daću ti pravo) dobija novo značenje u svetu institucionalizacije nauke, stvaranja univerziteta i profesionalnih udruženja. Optimistično verovanje u saznajni status naučne činjenice, tako dobro oslikano o romanu o Šerloku Holmsu, uvodilo je naučnike u pravni postupak u svojstvu veštaka, pa tako čitave naučne discipline dobijaju svoju forenzičku dimenziju. Naučnici su kao sudski veštaci dobijali neobičnu moć. Izlazeći pred sud štićeni autoritetom nauke, davali su iskaze koje se ni sudije, ni zainteresovane strane, ni porotnici, jednostavno nisu mogli razumeti. Ovde se otvara šitanje ko može ustanoviti istinitosnu vrednost iskaza veštaka koji je pred sud pozvan upravo zato što poseduje znanja koja su sudu, strankama i poroti nepristupačna odnosno „ko čuva čuvare“. Da bi se doskočilo ovom problemu, različiti pravni sistemi su uveli različite mehanizme što nije predmet našeg razmatranja.
Sva procesna zakonodavstva u Srbiji još od vremena, od kada postoje pisane kodifikacije-XIX vek, predvidaju institut veštačenja. To se odnosi na krivično-procesno zakonodavstvo, Zakon o izvršnom postupku, zakon omparničnom postupku, Zakon o upravnom postupku, prekršajno zakonodavstvo. Još iz tog perioda sudije, odnosno lica koja su vodila odgovarajuće postupke, su koristile pomoć stručnih lica koja su imala neka specifična znanja sa kojima oni nisu raspolagali, da bi uspešno razrešili dileme u odgovarajućem slučaju i da bi na kraju mogli doneti odgovarajuću, na zakonu zasnovanu odluku. To se
odnosilo i na sve vrste veštačnja, najrazličitija koja se mogu zamisliti.

    EKONOMSKO FINANSIJSKO VEŠTAČENJE

Ekonomsko-finansijsko veštačenja u parničnom postupku presudna je faza postupka u parnicama kojima je neophodnoizvesti dokazivanje veštačenjem. Pojam „ekonomsko-finansijska oblast“ je u savremenom svetu veoma širok pa se na ekonomskim studijama danas pojavljuje više od desetak specijalnosti. Zato pojam ekonomsko finansijska oblast mora biti strogo definisan. a stvari se moraju izdiferencirati prema oblastima za koje je neko osposobljen, kako se ne bi dogadjale greške i propusti koji se susreću u mnogim spornim situacijama.

    PRAVNA REGULATIVA VEŠTAČENJA

NOVČANE OBAVEZE

Načelo monetarnog nominalizma

ZOO  je usvojio načelo monetarnog nominalizma, koje je danas u svetu opšteprihvaćeno, predviđajući istovremeno mogućnost da se putem zakona od ovog odstupi i na taj način dođe do izraza princip valorizma. Načelo monetarnog nominalizma ne priznaje nikakva pravna dejstva na vrednos novčanih obaveza zbog smanjenja ili povećanja kupovne snage novca do koga može da dođe u periodu između nastanka novčane obaveze i njenog plaćanja poveriocu, kao i zbog smanjenja ili povećanja priteta novca (devalvacije ili revalvacije) u tom periodu.
Načelo monetarnog nominalizma odnosi se na sve novčane obaveze bez obzira na osnov nastanka ovakve obaveze (ugovor, prouzrokovanja štete, itd.) ZOO ne pravi razliku između novčanih obaveza koje glase na određeni iznos novčanih jedinica i onih kod kojih se obaveza sastoji u isplati određene novčane vrednosti, koje su poznate pod nazivom vrednosnih novčanih obaveze. U pogledu primene načela monetarnog nominalizna ZOO ne pravi razliku da li je novčana obaveza u dinarima ili nekoj stranoj novčanoj jedinici. U ovom članu ne pravi se razlika između novčanih obaveza u obligacionim odnosima unutrašnjeg prava i onih sa stranim elementom.
Načelo monetarnoh nominalizma usvojeno je u ZOO u obliku imperativne pravne norme. On je relativnog karaktera, s obzirom da se zakonom može da predivi odsupanje od monetarnog nominalizma, odnosno da dođe do primene principa valorizma. Ovo odstupanje je predviđeno kako u ZOO, tako i u drugim zakonima.
U ZOO predviđena su odstupanja od monetarnog nominalizma kod nadoknade materijalne štete u obliku rente u slučaju smrti, telesne povrede i oštećenja zdravlja, kod ugovaranja indeksnih klauzula, ako su ispunjene u Zakonu predviđene pretpostavke za njihovu punovažnost, kod ugovaranja klizne skale, u slučaju primene odredbi o izmeni ugovora zbog promenjenih okolnosti, kod izbora prilikom vraćanja zajma i kod izmene cene kod ugovora o građenju.
Izmena ugovora zbog promenjenih okolnosti predstavlja značajan zakonski institut za odstupanje od načela nominalizma i primenu proncipa valorizma.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari