Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio djukaa 17. decembar 2014. Prijavi dokument
UVOD
Pojam demokratija se najčešće objašnjava po etimološkom značenju reči. To je složenica od dve grčke reči: demos – narod i kratein – vladati, pa se demokratija objašnjava kao vladavina naroda. Međutim, ako bi se demokratija shvatala u etimološkom smislu, to bi značilo da nema ni države i njene vlasti, jer državna vlast znači određen odnos potčinjenosti između nadređenih i podređenih, između onih koji imaju vlast i onih prema kojima se vrši vlast.
Teško je objasniti demokratiju samo vladavinom većine, pa se govori da je demokratija vrlo složen sistem odnosa između države i građana u pravcu ostvarivanja slobode ličnosti građana i transformacije državne vlasti.
Demokratiju karakterišu određena obeležja:
• Učešće svih ili većine u odlučivanju o opštim poslovima zasniva se na ideji o vrednosti svakog građanina,
• Razvija se poštovanje državno pravnog poretka i ostvarivanje zakonitosti u primeni prava i u vršenju državne vlasti,
• Državna vlast u odnosu sa građanima mora voditi računa o čoveku kao slobodnom biću i u granicama humanosti vršiti ovlašćenja,
• Građani uživaju određene slobode i prava, naročito politička i to bez ograničenja u pogledu pola, nacionalnosti, rase, vere i slično.
• Država svojim građanima, kulturnim i obrazovnim sistemima, omogućava sticanje sve većeg obrazovanja i kulture,
• Ekonomski uslovi života su poboljšani u smislu slobodnijeg političkog opredeljenja,
• Političko organizovanje je pretpostavka ostvarenja demokratije, a mogu biti i razna profesionalna udruženja, kao što su sindikati,
• Učešće naroda u vršenju vlasti pojavljuju se u dva osnovna vida: učešće preko predstavnika i neposredno…
Demokratija je oblik državnog i društvenog uređenja u kome vlast pripada većini naroda. Demokratija je državno i društveno uređenje u kome vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu.
Ona pripada redu velikih političkih pojmova koji se opiru sažetim i jednostavnim, definicijskim određenjima. Retki su pojmovi koji su se tako dugo održali u upotrebi, i u teoriji i u praksi, kao što je to pojam demokratije. Više od dva milenijuma upotrebe, pa i zloupotrebe pojma demokratija učinili su da je taj pojam postao kontroverzan, dvosmislen, nedorečen, neodređen, difuzan, pa i konfuzan.
Kako ističe, H. Laski, za neke je demokratija oblik vlade, a za neke način društvenog življenja i odnosa u društvu. U svakom slučaju ovaj širok pojam, skreće pažnju na značaj i delovanje mnogih faktora demokratije koji nisu u užem krugu političkih načela, institucija i procedura. Slične razlike u ocenama vrednosti demokratije kao oblika političke vladavine mogu se naći u delima novijih i savremenih mislilaca.
DŽeferson je isticao da se svaka vladavina degeneriše, ako je poverena samo onima koji narodom vladaju i da je jedini pouzdani nosilac vlasti narod, koji valja i obrazovati za demokratiju.
Vinston Čerčil i Nehru su mislili da je demokratija dobar oblik vlade, samo zato što je demokratija manje loša od svih drugih oblika koji se s vremena na vreme oprobavaju.
Pojam demokratija obuhvata neke bitne elemente koji su opšti i trajni, kao što su: narod, sloboda, vlast, država, društvo, uređenje; kao i dodatne elemente koji su promenljivi i zavise od vremena u kome se javlja i definiše aktuelan tip demokratije.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.