Odlomak

      UVOD

Pojam demokratija se najčešće objašnjava po etimološkom značenju reči. To je složenica od dve grčke reči: demos – narod i kratein – vladati, pa se demokratija objašnjava kao vladavina naroda. Međutim, ako bi se demokratija shvatala u etimološkom smislu, to bi značilo da nema ni države i njene vlasti, jer državna vlast znači određen odnos potčinjenosti između nadređenih i podređenih, između onih koji imaju vlast i onih prema kojima se vrši vlast.
Teško je objasniti demokratiju samo vladavinom  većine, pa se govori da je demokratija vrlo složen sistem odnosa između države i građana u pravcu ostvarivanja slobode ličnosti građana i transformacije državne vlasti.
Demokratiju karakterišu određena obeležja:
• Učešće svih ili većine u odlučivanju o opštim poslovima zasniva se na ideji o vrednosti svakog građanina,
• Razvija se poštovanje državno pravnog poretka i ostvarivanje zakonitosti u primeni prava i u vršenju državne vlasti,
• Državna vlast u odnosu sa građanima mora voditi računa o čoveku kao slobodnom biću i u granicama humanosti vršiti ovlašćenja,
• Građani uživaju određene slobode i prava, naročito politička i to bez ograničenja u pogledu pola, nacionalnosti, rase, vere i slično.
• Država svojim građanima, kulturnim i obrazovnim sistemima, omogućava sticanje sve većeg obrazovanja i kulture,
• Ekonomski uslovi života su poboljšani u smislu slobodnijeg političkog opredeljenja,
• Političko organizovanje je pretpostavka ostvarenja demokratije, a mogu biti i razna profesionalna udruženja, kao što su sindikati,
• Učešće naroda u vršenju vlasti pojavljuju se u dva osnovna vida: učešće preko predstavnika i neposredno…
Demokratija je oblik državnog i društvenog uređenja u kome vlast pripada većini naroda. Demokratija je državno i društveno uređenje u kome vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu.
Ona pripada redu velikih političkih pojmova koji se opiru sažetim i jednostavnim, definicijskim određenjima. Retki su pojmovi koji su se tako dugo održali u upotrebi, i u teoriji i u praksi, kao što je to pojam demokratije. Više  od  dva  milenijuma   upotrebe,  pa    i zloupotrebe  pojma   demokratija   učinili  su   da   je  taj  pojam  postao   kontroverzan,   dvosmislen, nedorečen, neodređen, difuzan, pa i konfuzan.
Kako ističe, H. Laski, za neke je demokratija oblik vlade, a za neke način društvenog življenja i odnosa u društvu. U svakom slučaju ovaj širok pojam, skreće pažnju na značaj i delovanje mnogih faktora demokratije koji nisu u užem krugu političkih načela, institucija i procedura. Slične razlike   u   ocenama  vrednosti  demokratije  kao  oblika  političke   vladavine   mogu   se     naći u delima novijih i savremenih mislilaca.
DŽeferson je isticao da se svaka vladavina degeneriše, ako je poverena samo onima koji narodom vladaju i da je jedini pouzdani nosilac vlasti narod, koji valja i obrazovati za demokratiju.
Vinston Čerčil i  Nehru su mislili da je demokratija dobar oblik vlade, samo zato što je demokratija manje loša od svih drugih oblika koji se s vremena na vreme oprobavaju.
Pojam demokratija obuhvata neke bitne elemente koji su opšti i trajni, kao što su: narod, sloboda, vlast, država, društvo, uređenje; kao i dodatne elemente koji su promenljivi i zavise od vremena u kome se javlja i definiše aktuelan tip demokratije.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari