Gundelj – Melolontha melolontha
1. UVOD
Gundelj (poznat i pod imenima hrušt i majska buba) je insekt iz roda tvrdokrilaca. Rasprostranjen je širom Evrope. Veliki broj srodnih vrsta naseljava Severnu Ameriku. Sredinom 20. veka gundelj je u velikom delu Evrope zbog velike upotrebe pesticida bio na ivici izumiranja. Od početka 1980-tih uvode se kontrole pesticida, što dovodi do obnavljanja populacije gundelja. Masovno se javlja svake treće ili četvrte godine kada njegove larve (grčice) mogu izazvati velike štete na korenu voćaka, ratarskih i povrtarskih kultura.
Simptomi napada gundelja na listopadno drveće su: lišće izgriženo sa strane i nikad ga ne buši, a nerve uvek ostavlja. Najčešće napada koštičavo i jezgrasto voće, može da izazove golobrst. Grčice (larve gundelja) nagrizaju koren do polovine debljine, najčešće sa jedne strane. Zbog oštećenja korena dolazi do sušenja nadzemnih delova. Iizlazni otvori od grčica na zemljištu su okrugli, prečnika 1,5 cm. Suzbijanje se vrši uglavnom na peskovitom zemljištu, tu se najlakše kreću zato se na tim zemljištima najviše razmnožavaju. Pre sadnje korenje rasada se potapa u rastvor zemljišnih insekticida. U fazi rojenja i intenzivne ishrane lišćem mogu se koristiti kontaktni insekticidi (najbolji je IGR+piretroidi). IGR (Insect Grow regulators) ili regulatori rasta insekata, je posebna klasa insekticida. Piretroidi nastali su kao rezultat dobijanja hemijske stabilnosti i biološke aktivnosti prirodnih proteina, poznatih po svojim insekticidnim svojstvima. Prirodni proteini se sastoje iz mešavine insekticidnih estera, ekstrahovanih iz cvetova Crysanthemum spp. Redovnim kultiviranjem voćnjaka u avgustu može se značajno smanjiti broj grčica. Neobrađivanjem i neodržavanjem niske vegetacije u voćnjaku povećava se verovatnoća da jaja budu položena u blizini korenovog sistema voćaka, vinove loze, povrća. Na peščanim terenima pojedine vrste gundelja predstavljaju stalnu opasnost.
2. Taksonomija gundelja
• Carstvo: Animalia
• Razdeo: Arthropoda
• Klasa: Insecta
• Red: Coleoptera
• Porodica: Scarabaeidae
• Rod: Melolontha
Postoje tri vrste gundelja iz ovog roda:
• običan (majski) gundelj, Melolontha melolontha
• šumski gundelj, Melolontha hippocastani
• veliki gundelj, Melolontha pectoralis (sreće se samo na jugoistoku Nemačke).
Gundelji iz drugih rodova koji se najčešće sreću su:
• mramorasti gundelj, Polyphylla fullo
• mali prolećni gundelj, Rhizotrogus aequinocialis
• mali junski gundelj, Amphimallon solstitialis
2.1. Mramorasti gundelj – Polyphylla fullo
Mramorasti gundelj je u našoj zemlji brojan na peskovitim zemljištima u Vojvodini, sreće se i na nekim našim planinama. Larva živi na korenu i izaziva velike štete na mladim vinogradima, voćnjacima i šumskim rasadnicima. Imago je najkrupnija među gundeljima koji se javljaju kod nas. Dug je 25-40 mm. Svetlo smeđe je boje. Na vratnom štitu nalaze se bele šare, od kojih srednja u vidu pruge dopire do osnove. Pokosnica je obojena belo međe kao mramor. Trbuh je pokriven gustim sivim lačicama. Lepeza pipaka mužjaka je krupna, sastavljena od 7 listića, a kod ženki je manja sa 5 listića.
Odrasla larva dostiže dužinu do 80 mm. Raspoznaje se od larvi drugih gundelja po obliku i građi pigidijalnog dela (Tanasijević, Tošić-Simović, 1987).
Više u Agronomija
Sijani travnjaci
- Krmno bilje
- 1 stranica
Savremeni sortiment jabuke
- /
- UNIVERZITET MEGATREND - Fakultet za biofarming u Bačkoj Topoli · Beograd
- 27 stranica
Tehnologija organske proizvodnje u vinogradarstvu
- /
- Visoka poljoprivredno prehrambena škola strukovnih studija u Prokuplju
- 8 stranica
Više u Biologija
Epiduralni hematom – etiologija, klinička slika, inicijalni tretman
- Urgentna stanja
- --- Srbija | Aleksinac --- · Aleksinac
- 17 stranica
Najvažniji štetnici dekorativnih i cvjetajućih sobnih biljaka
- Hortikultura
- UNIVERZITET U OSIJEKU - Poljoprivredni fakultet · Osijek
- 64 stranica
Medonosne pčele :kratka biologija poznatih vrsta
- Biologija
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Biološki fakultet · Beograd
- 13 stranica
Više u Seminarski radovi
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica
Sijani travnjaci
- Krmno bilje
- 1 stranica
Osnovni zadaci statike – aksiome statike
- Mašinstvo
- 20 stranica
Više u Skripte
Ergonomičnost industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Fakultet inžinjerskih nauka · Čačak
- 35 stranica
Ergonomija kao komponenta industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Tehnički fakultet u Čačku · Čačak
- 34 stranica
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica