Hartije od vrednosti – Primena MRS
Sadržaj
...........................................................................................5
1.3. Akcije kao hartije od vrijednosti.....................................................................................9
2. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARDI (MRS)
...............................23
2.2. Cilj primjene Međunarodnih računovodstvenih standarda............................................24
3.
MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 32 (MRS 32)
FINANSIJSKI INSTRUMENTI: OBJAVLJIVANJE I PREZENTACIJA
4. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 39 (MRS 39)
FINANSIJSKI INSTRUMENTI: PRIZNAVANJE I MJERENJE
...................................34
UVOD
RAČUNOVODSTVO HARTIJA OD VRIJEDNOSTI-PRIMJENA MRS
Međunarodna harmonizacija računovodstvenog izvještavanja u uslovima globalizacije
svjetske privrede motivisana je smanjenjem razlika u računovodstvenoj praksi između zemalja,
sa ciljem unifikacije i standardizacije, što čini dugoročni trend od epohalnog značaja. Naime,
proces internacionalizacije terminologije, metodologije i računovodstvenog izvještavanja postaje
naročito intenzivan formiranjem i širenjem njenog članstva i pospješivanja izdavačke djelatnosti
IFAC-a. Brisanje razlika između pojedinih računovodstvenih sistema, odnosno harmonizacija,
posebno je postala sve nužnija zbog širenja i jačanja multinacionalnih kompanija i globalizacije
svjetskog tržišta.
Izgradnja sistema finansijskog izvještavanja na globalnom nivou, koja je otpočela još
početkom poslednje trećine prošlog vijeka predstavlja odgovor računovodstvene profesije na
zahtjeve koje je pred nju postavio proces globalizacije. Osnovni cilj globalnog sistema
finansijskog izvještavanja je stvaranje pretpostavki za dobijanje kvalitetnih finansijskih izvještaja
koji istupaju na svijetskim, prije svega, finansijskim tržištima. Relevantne i vjerodostojno
prezentovane informacije u ovim izvještajima predstavljaju uslov za efikasno funkcionisanje ne
samo finansijskih tržišta, već i ukupne svijetske ekonomije.
Međunarodni računovodstveni standardi predstavljaju računovodstvene standarde uvedene da
bi se postigla transparentnost i jednoobraznost finansijskih izvještaja bilo kog ekonomskog
subjekta bez obzira na djelatnost kojom se bavi i zemlju u kojoj posluje. Međunarodni
računovodstveni standardi imaju svrhu svestranijeg, lakšeg i bržeg razumijevanja finansijskih
izvještaja uz osnovni cilj da obezbjede podatke i informacije za uporedne analize za nesmetano
poslovno komuniciranje zainteresovanih subjekata, koje rezultira bržem protoku robe i kapitala.
Međunarodni računovodstveni standardi ustvari predstavljaju neku vrstu harmonizacije različitih
računovodstvenih regulativa koje se odnose na pripremu i prikazivanje finansijskih izvještaja
koji služe kao osnova za donošenje ekonomskih odluka. Međunarodni računovodstveni standardi
u svom osnovnom značenju podrazumjevaju dogovorena pravila o pripremanju, priznavanju,
odmjeravanju ili vrednovanju i prezentaciji stavki računovodstvenih iskaza ekonomskog
subjekta. Međunarodni računovodstveni standardi finansijskog izvještavanja čine osnovu i za
sastavljanje kvalitetnih finansijskih izvještaja i za razvoj dobre računovodstvene prakse, što
doprinosi boljoj harmonizaciji finansijskog izvještavanja u uslovima internacionalizacije biznisa.
Bitna determinanta aktivnog funkcionisanja Međunarodnih računovodstvenih standarda je
stvaranje mogućnosti korišćenja informacija sadržanih u računovodstvenim izvještajima, što
direktno izaziva veliku zainteresovanost za kvalitet tih izvještaja. Uloga Međunarodnih
računovodstvenih standarda sastoji se u smanjenju razlika u pripremi i prezentaciji finansijskih
izvještaja poslovnih subjekata pojedinih zemalja, u kontekstu otklanjanja barijera na putu
međusobnog razumijevanja i komuniciranja. Istinit i fer prikaz finansijskog poslovanja, koji
podrazumjeva izbor adekvatnog načina procjenjivanja bilansnih pozicija, adekvatnih
računovodstvenih politika, koji će doprinijeti njihovom realnom iskazivanju, je ustvari osnovni
cilj Međunarodnih računovodstvenih standarda.
Proces standardizacije je neminovan, prvenstveno jer podstiče objektivno finansijsko
izvještavanje u savremenom poslovnom svijetu, a koji se najbolje postiže dosljednom primjenom
Međunarodnih računovodstvenih standarda. U praksi finansijskog izvještavanja dosljedna
2

RAČUNOVODSTVO HARTIJA OD VRIJEDNOSTI-PRIMJENA MRS
1. HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
1.1. POJAM HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Pod hartijama od vrijednosti, podrazumijevaju se pismene isprave (čija je sadržina određena
zakonom i drugim propisima) koje u sebi sadrže neko građansko-imovinsko pravo,a postojanje
tog prava je u bliskoj vezi sa postojanjem same pismene isprave. U članu 234. Zakona o
obligacionim odnosima je definisana hartija od vrijednosti kao pismena isprava kojom se njen
izdavalac obavezuje da ispuni obavezu koja je upisana na takvoj pismenoj ispravi njenom
zakonitom imaocu. Svaka hartija od vrijednosti mora da posjeduje određena svojstva, odnosno
mora da ispuni tri uslova:
1) da je pismena isprava,
2) da sadrži pismenu obavezu izdavaoca i
3)
da se pismena obaveza upisana u hartiji od vrijednosti mora izvršiti njenom zakonitom
imaocu.
Iz napred navedenog, proizilazi da je u hartiji od vrijednosti, kao pismenoj ispravi, inkorporisano
određeno pravo, koje se može prenositi, pošto se i sama hartija od vrijednosti prenosi.
Osnovna funkcija hartija od vrijednosti ili finansijskih instrumenata je efikasna alokacija
novca i kapitala posredstvom finansijskog tržišta. Osnovne hartije od vrijednosti se kreiraju sa
ciljem da deficitni sektori i transaktori pribave nedostajući kapital na primarnom finansijskom
tržištu, a suficitni transaktori ulože svoje viškove pod tržišnim uslovima.
Investiranje u hartije od vrijednosti je u uslovima razvijenih finansijskih sistema i tržišta
postalo veoma važan segment od druge polovine prošlog vijeka. O tome najbolje govori
impozantan razvoj finansijskih tržišta i specijalizovanih finansijskih institucija koje se bave
investiranjem u hartije od vrijednosti za račun velikog broja sitnih investitora. Investiranje u
hartije od vrijednosti podrazumijeva: 1) upravljanje investicionim rizikom, 2) pronalaženje
potcijenjenih hartija od vrijednosti, 3) izbor i uključenje u portfolio određenih klasa i pojedinih
hartija od vrijednosti tako da se optimiziraju efekti portfolija, 4) minimiziranje poreza i 5)
mjerenje uspješnosti portfolio menadžera.
Ulaganje u pojedinačnu hartiju od vrijednosti prati određeni prinos i određeni rizik. Oni su
determinisani karakteristikama same hartije od vrijednosti, odnosno karakteristikama njihovog
emitenta. Pri tome važi pravilo, da veći prinos prati i veći rizik, tako da se nastojanje da se rizik
eliminiše po svaku cijenu ne bi moglo prihvatiti kao investiciona strategija, jer bi ono dovelo i do
smanjenja prinosa.
Hartije od vrijednosti predstavljaju dokumente kojima se obećava isplata novca, kamate,
zarade ili dividende. Hartije od vrijednosti u užem smislu su investicioni instrumenti, odnosno
one hartije od vrijednosti kod kojih postoji rizik ulaganja, koji se kompenzuje potencijalnom
zaradom. U ovu grupu hartija od vrijednosti spadaju akcije, obveznice, opcije, derivati itd. One
se kupuju i prodaju na specijalizovanom finansijskom tržištu tj. tržištu kapitala i predstavljaju
najznačajniju grupu finansijskih instrumenata kojima se trguje na finansijskim tržištima. U širem
smislu, hartijama od vrijednosti pripadaju i instrumenti kredita i plaćanja, kao što su čekovi,
Božić dr Radomir: Računovodstvo i finansije u procesu restruktuiranja preduzeća i banaka, Savez računovođa i
revizora Republike Srpske, Banja Vrućica, 2002, str.86.
4
RAČUNOVODSTVO HARTIJA OD VRIJEDNOSTI-PRIMJENA MRS
mjenice, skladišnice, konosmani i sl. Hartije od vrijednosti u savremenom prometu mogu da
igraju razne uloge i da se pojave kao sredstva plaćanja, kredita, obezbjeđenja potraživanja,
robnog prometa i slično. Emitovane hartije od vrijednosti, koje mogu biti predmet novčanih
transakcija na finansijskom tržištu, mogu se podijeliti u sljedeće grupe:
1) hartije od vrijednosti državnih i paradržavnih institucija,
2) hartije od vrijednosti centralne banke,
3) hartije od vrijednosti emitovane od strane privatnih kompanija i banaka.
Sve instrumente koji se pojavljuju na finansijskom tržištu moguće je razvrstati na sljedeći način:
Sve hartije od vrijednosti na finansijskom tržištu se pojavljuju pojedinačno i to u obliku
sledećih instrumenata:
Šnjegota mr Duško: Računovodstvo i finansije u procesu restruktuiranja preduzeća i banaka, Savez računovođa i
revizora Republike Srpske, Banja Vrućica, 2002, str. 143.
Vunjak dr Nenad, Kovačević dr Ljubomir: Finansijska tržišta i berze, Ekonomski fakultet Subotica, 2009, str. 147.
HARTIJE OD VRIJEDNOSTI DRUGI FINANSIJSKI INSTRUMENTI
Robne Novčane
-konosmani
-prenosivi tovarni listovi
-skladišnice...
KOJE NEMAJU KOJE IMAJU KOJI NEMAJU KOJI IMAJU
KARAK. INSTR. KARAK. INSTR. KARAK. INSTR. KARAK. INSTR.
FIN.TRŽIŠTA FIN. TRŽIŠTA FIN. TRŽIŠTA FIN. TRŽIŠTA
1) ČEKOVI 1) MJENICE 1) VIRM. NALOZI 1) GOTOV NOVAC
isplatni 2) OBVEZNICE 2) UPLATNICE 2) DEPOZ. NOVAC
virmanski 3) AKCIJE 3) AKREDITIVI 3) OSTALI DEPOZ.
barirani 4) DRŽAVNI ZAPISI 4) KRED. KARTE 4) KREDITI
akreditivni 5) BLAGAJN. ZAPISI 5) NOVČ. UPUTNICE 5) POLISE OSIG.
putnički 6) FIN. DERIVATI
cirkularni
poštanski
5

RAČUNOVODSTVO HARTIJA OD VRIJEDNOSTI-PRIMJENA MRS
1.2. VRSTE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
Osnovna podjela hartija od vrijednosti je prema načinu određivanja korisnika hartije, pa
stoga razlikujemo:
1) hartije na ime povjerioca (zakonitog imaoca),
2) hartije na donosioca i
3) hartije po naredbi.
Hartija od vrijednosti na ime
je isprava u kojoj je prilikom njenog izdavanja tačno naznačeno
ime lica ili naziv firme povjerioca vlasnika. Pravo iz hartije od vrijednosti na ime se prenosi
cesijom.
Hartija od vrijednosti na donosioca
sadrži i oznaku da se radi o hartiji od vrijednosti na
donosioca. Pravo iz hartije od vrijednosti na donosioca prenosi se prostom predajom iz ruke u
ruku.
Hartije od vrijednosti po naredbi
glase na ime, ali uz dodatak „po naredbi“ ispred imena, što
znači da je to lice ovlašćeno da naredi da se obaveza mora ispuniti nekom drugom licu, ovaj opet
da naredi da se to učini nekom trećem licu itd. Pravo iz hartije od vrijednosti po naredbi se
prenosi indosamentom. Ove hartije se prenose najlakše od svih hartija od vrijednosti.
Prema prirodi inkorporisanog prava hartija od vrijednosti može biti:
stvarno-pravna hartija od vrijednosti,
obligaciono-pravna hartija od vrijednosti i
hartija sa pravom učešća.
U razvijenim robnim privredama jedna hartija od vrijednosti se pojavljuje kao:
robni dokument (tovarni list, konosman, založnica, skladišnica),
novčani dokument (ček, mjenica, blagajnički zapis),
kapitalni dokument (obveznica, akcija, hipoteka).
Svaka emitovana hartija od vrijednosti mora biti registrovana kod Centralnog registra hartija
od vrijednosti Republike Srpske.
Centralni registar
obavlja poslove registracije i čuvanja podataka o hartijama od vrijednosti,
kao i poslove prenosa, deponovanja i poravnanja u prometu hartija od vrijednosti.
Emitent
hartije od vrijednosti može biti: Republika Srpska, opština, investicioni fond i svako
drugo pravno lice organizovano kao akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom
odgovornošću.
1.3. AKCIJE KAO HARTIJE OD VRIJEDNOSTI
Pod pojmom akcija najčešće se podrazumijeva isprava koja se izdaje učesniku društva koji
uplati svoj udeo i na osnovu koje se stiče pravo, kako na učešće u organima upravljanja društva,
tako i u raspodjeli njegove dobiti. Akcije se izdaju, po pravilu, u obliku hartija od vrijednosti
koje glase na ime ili na donosioca. Akcije se mogu prenositi bez obzira kako je vlasnik određen.
Zakon o hartijama od vrijednosti RS, član 5, „Službeni glasnik RS“ br. 47/06
Zakon o hartijama od vrijednosti RS, član 7, „Službeni glasnik RS“ br. 47/06
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti