Herbicidi

1.34. Derivati piridin karboksilne kiseline
(engl. Pyridine carboxylic acid)
Derivati piridin karboksilne kiseline imaju isti mehanizam djelovanja kao i herbicidi iz
grupe derivata fenoksikarbonskih kiselina i derivata benzojeve kiseline, odnosno i oni kod
osjetljivih biljaka djeluju kao indol octena kiselina, tj. slično biljnim hormonima auksinima
(„sintetički auksini”), usljed čega dolazi do stimulacije i nenormalne diobe stanica, što za
posljedicu kod osjetljive biljke pokazuje simptome slične simptomima koje izazivaju auksini,
što sve zajedno na kraju dovodi do ugibanja osjetljive biljke. Na osnovu navedenog
mehanizma djelovanja derivati piridin karboksilne kiseline su razvrstani u HRAC grupu O.
Derivati piridin karboksilne kiseline su relativno starija skupina sistemičnih translokacijskih
herbicida namijenjenih za suzbijanje širokolisnih korova u strnim žitaricama i kukuruzu,
kao i na livadama i pašnjacima, ali i kao herbicidi za suzbijanje drvenastih korova
(naročito pikloram). Primjenjujemo ih nakon nicanja korova (preko lista). Fluroksipir se primjenjuje
kao ester – fluroksipir metil koji se odmah poslije folijarne apsorpcije hidrolizira
do izvorne kiseline (fluroksipira) koja tek tada pokazuje herbicidnu aktivnost izazivajući
karakteristične simptome kao herbicidi auksinskog tipa. Perzistentnost u tlu većine herbicida
iz ove skupine je relativno kratka, dok je pikloram vrlo perzistentan. Ispiru se u
dublje slojeve te mogu zagaditi podzemne vode. Klopiralid je relativno perzistentan u
biljci. Na tržištu se nalazi veći broj pripravaka na bazi ovih djelatnih tvari, ali i u kombinaciji
s drugim djelatnim tvarima radi proširenja spektra njihovog djelovanja.
1.34.1. Fluroksipir
Pripravci na bazi fluroksipira namijenjeni su za suzbijanje većeg broja širokolisnih
korova u strnim žitaricama (Galium aparine), kukuruzu (Abutilon teophrasti), voćnjacima
(Convolvulus sp., Rubus sp., …), luku te pašnjacima i livadama (Lamium sp., Taraxacum officinale).
Fluroksipir se sat vremena nakon prskanja u cijelosti apsorbira u biljci, poslije čega
nema opasnosti od ispiranja. K – 63 žitarice, kukuruz i jezg. voće; 21 livade i pašnjaci za
ispašu i košnju. Slamu ne koristiti za kompost namijenjen povrću.