Obaveze i nadležnosti rukovodioca u javnom sektoru na primeru Direkcije za naknadu štete
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio loodii93 14. mart 2014. Prijavi dokument
UVOD
Između pojave pionirskog djela Adama Smitha 1776.godine i krunskog ostvarenja Johna Stuarta Milla 1848.godine, došlo je do događaja ogromnoga društvenog,političkog i ekonomskog značenja. Američka Deklaracija nezavisnosti, napisana upravo u godini u kojoj je objavljeno Smithovo “Bogastvo naroda” ,obilježila je rođenje nove nacije I početak njezina kretanja ka privrednoj samodovoljnosti. Na kontinentu se odraz zamašne društvene reorganizacije,koja je uslijedila nakon Francuske revolucije,osječao diljem Europe. Istodoban je s ta dva preokreta bio pristojan rast industrijalizma i tvorničkog sistema u Engleskoj,kontinentalnoj Europi i Americi.
Tvornički system je uveo krupne preobrazbe u društveni i privredni krajolik. Mnogi suvremeni pisci smatraju da je radnička klasa podnjela najveću cijenu tih promjena u obliku njenog ekonomskog dislociranja i prenapučenosti gradova. Kritičari toga razdoblja dovodili su u pitanje koristi industrijalizacije i valjanost analitičkog sistema koji je nastojao objasniti zamah i posljedice novoga industrijskog društva. Devetnaesto je stoljeće tako bilo intelektualno bojište neke vrste, polje odvijanja literalnih,metodoloških i u manjoj mjeri analitičkih okršaja u društvenim naukama.
Nije svaka zemlja bila dio istog stepena bojno polje. Engleska i kontinent,na primjer, bili su odvojeni ne samo geografski već i intelektualno. Velika Britanija je imala dugu tradiciju individualizma bar od vremena Johna Lockea. To je našlo odraza u parlamentarnoj vladavini Engleskom, ograničenoj monarhiji koja je postojala uz bok apsolutnih monarhija Europe u 18. i početkom 19.stoljeća. Britanski individualizam i libertarijanstvo, pomješani sa konzervativnim gledanjima Edmunda Burkea na društvene promjene, pridonjeli su izbjegavanju društvenih preokreta Francuske revolucije i kulminirali, u ekonomskoj sferi,sada poznatim spisima Adama Smitha i klasičnih ekonomista.
Kontinentalna misao je nasuprot tome, bila pod velikim uticajem kartezijanskog racionalizma koji je odbacivao materijalne stvari u potrazi za dubljom istinom. Kontinentalni filozofi 18.stoljeća i početka 19.stoljeća više su naglašavali grupne nego individualne aktivnosti. Rousseau je,na primjer, smatrao da imovinska prava vode individualnom i društvenom napretku,ali da postoje i poželjne društvene upotrebe imovine. Hegel nije uviđao slobodu u Lockeovu smislu, kao odnos između pojedinca i skupine,nego kao združivanja sa drugima,obitelji,crkvom i državom.Ne iznenađuje stoga što su prvi napadi na klasičnu političku ekonomiju smišljeni drugdje, a ne u Velikoj Britaniji.
S iznimkom Rousseaua, svi su veliki filozofi francuskog prosvjetiteljstva spoznavali historiju kao beskrajno napredovanje ljudi prema razumu i istini. U privrednoj se areni to gledanje činilo opravdanim s obzirom na brzo širenje proizvodnje i proizvodne sposobnosti u prvoj polovici 19.stoljeća Ali nije dolazilo do jednako brzih napredaka na socijalnom području. Radnička je klasa u pravilu primala niske nadnice,imala dugi radni dan i naporno radial u najbjednijim uvjetima. Stoga su u cijelom 19.stoljeću branitelji radničke klase nastojali “socijalizirati” ekonomiju.
Objavio Makimikihaos 25. mart 2024.
Objavio nemanja20 25. mart 2024.
Objavio pupovic95 13. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.