Imena saveznih država SAD-a

1.UVOD

U ovom seminarskom radu će biti obrađena tema „Imena saveznih država SAD-a, kao jedno od specifičnih obilježja SAD-a. Geografski nazivi država SAD-a su zanimljiva geografska tematika, a posebno imajući u vidu bitna geografska obilježja u nazivima država.
Raznovrsnost geografskih naziva pojedinih država upućuje na složenost porijekla naziva i plod su klonizacijskih procesa kao i predkolonijalne strukture stanovništva i indijanskog kulturnog i jezičkog uticaja na imena pojedinih država.
Imena saveznih država su indijanskog, engleskog, francuskog i španskog porijekla.
Faktor koji je uticao na genezu imena plod je razvoja države pod uticajem kolonijelane sile koja je vladala određenim prostorom. Ne treba zaboraviti da su kolonizatori imali jako negativan i razarajući uticaj genocidnog djelovanja na starosjedioce. Ipak mnogo saveznih država nosi imena indijanskog porijekla. Iako Indijanci nisu politički jaki i nisu imali mnogo uticaja na polotička zbivanja te nadjevanja imena državama ipak mnogo država ima nazive indijanskog porijekla.
U ovom seminarskom radu u kratkim crtama prije obrade same teme rada „Imena saveznih država SAD-a“, je nešto rečeno o samom nastanku države SAD i njenom historijskom putu.
Geografski nazivi država su obrađeni selektivno po geografskim regijama, a također su istraženi i popularni nazivi saveznih država koji su predočeni u ovom radu.
Nastanak saveznih država, a samim tim i SAD-a vizuelno je prikazan pomoću GIF-ova koji su postavljeni, tj. postavljene su web adrese GIF-ova.

1.1. Nastanak SAD-a

Sjedinjene Američke Države nastale su zahvaljujući velikim geografskim otkrićima. Na istočnoj obali Amerike od Labradora do Floride postojalo je više kolonizatora: Francuzi, Englezi, Holanđani, a na jugu su Španci. U 17. stoljeću istočnom obalom Amerike zavladala je Velika Britanija i osnovala 13 kolonija. Prva je 1607. Godine osnovana Virginia koja je dobila ime po kraljici Elizabeti I. tokom 17. stoljeća nastalo je još 12 kolonija. U Velikoj Britaniji je u 17. stoljeću jako burno jer još ima vjerskih sukoba i Englezi bježe u Ameriku u kolonije. Tako onamo stiže siromašno stanovništvo. U kolonijama vlada britanska uprava. Kralj vlada, a zakone propisuje parlament.
Kolonije su nastajale na mjestima pogodnim za život. Postojali su i dobri uvjeti za razvoj gospodarstva. Na jugu su se razvijale plantaže na kojima se proizvodila kafa, indigo, sve dok nije prevladao pamuk. Te kolonije nisu bile međusobno povezane. Povezivao ih je samo britanski kralj.
Odnosi između metropole – Velike Britanije – i kolonija počeli su se zaoštravati u 17. stoljeću. Engleska treba kolonije za prodaju svojih proizvoda. Zato je parlament zabranio da se u Americi proizvodi išta od tkanina i od metala. Tim zabranama postigli su da se ne razvije gospodarstvo koje bi moglo konkurirati Britaniji. Isto tako postigli su da u Americi vlada potražnja za tkaninama pa rastu cijene. Britanci ne dopuštaju da u kolonije pristaju ničiji brodovi, samo engleski. Tako se javlja monopol na trgovinu.
Sredinom 18. stoljeća građani kolonija postali su svjesni da ih Britanci iskorištavaju. U 60-im godinama 18. stoljeća državna blagajna Velike Britanije je bila ispražnjena. Zato je parlament donio odluku da će se državna blagajna upotpuniti porezom koji će platiti kolonije. Uveli su porez na sve što se iz Britanije uveze u kolonije. Amerikanci se pitaju s kojim pravom britanski parlament ima pravo donositi odluke o ljudima koji žive u kolonijama. Ubrzo su Britanci bili prisiljeni povući sve poreze, ostavili su samo porez na čaj.