Izvori sredstava za finansiranje
1. UVOD
Projekt predstavlja skup logički sistematiziranih aktivnosti za postizanje jasno postavljenog cilja u definiranom vremenu i prostoru, gdje početna i završna točka definira njihov opseg. Svaki projekt ima svoje izvore finansiranja, bilo da se radi o privatnom projektu ili državnom ili pak nekom drugom vrstom projekta.
Ako projekat ima visoku finansijsku stopu rentabilnosti, privlačenje kapitala za realizaciju projekta od privatnih investitora i finansijskih institucija neće biti teško i javna sredstva nisu potrebna. Odluka da li investirati ili ne se može doneti na osnovu finansijske analize i indikatora finansijske rentabilnosti. Međutim, ako projekat ima nisku ili negativnu finansijsku rentabilnost, konačna odluka o njegovoj realizaciji se donosi tek nakon ekonomske analize. Ekonomska analiza meri društvene efekte projekta i eliminiše poremećaje tržišta, koji ne održavaju pravu vrednost uloženog u projekat i efekata projekta.
Kroz ovaj seminarski rad objasnit ćemo načine i izvore finansiranaj projekata, financijsku analizu i planiranje, odluke o strukturi kapitala, te sistem financiranaj u BiH.
2. IZVORI FINANSIRANJA PROJEKATA
Svi učesnici na finansijskom tržištu mogu se pojaviti kao potencijalni investitori i finansijeri lokalne infrastrukture. Način njihovog ulaganja u lokalne kapitalne investicione projekate zavisi od njihovog pravnog statusa, veličine akumulacije (novčanih sredstava), kojom raspolažu i načina finansiranja projekt, koji je izabrala lokalna samouprava. Sve ulagače u lokalne investicione projekte možemo svrstati u sljedeće grupe: nosioce (sponzore) projekta, banke, lizing kompanije, institucionalni investitori, pravna i fizička lica i država. Slijedi kratak pregled njihove uloge u finansiranju kapitalnih investicionih projekata lokalne samouprave.
2.1.Nosioci (sponzori) projekta
Nosioci (sponzori) projekta su pravna lica, koja su odgovorna za projektovanje i izgradnju kapitalnih investicionih projekata jedinica lokalne samouprave. Oni obezbjeđuju finansiranje izgradnje investicionog projekta iz sopstvenih i/ili pozajmljenih sredstava na finansijskom tržištu. Nosioci projekta su, najčešće, jedinice lokalne samouprave i lokalna javna preduzeć, ali mogu biti i druga pravna lica, koja se nalaze u ugovornom odnosu sa lokalnom samoupravom.
2.2.Banke
Banke su finansijske institucije, koje se uključuju u finansiranje lokalnih investicionih projekata na tri načina: odobravanjem kredita, investiranjem kapitala i kupovinom opštinskih obveznica. Prilikom odobravanja kredita, banke su, najčešće, zainteresovane za odobravanje dugoročnih kredita za kapitalne investicione rashode, a reñe za kratkoročno finansiranje likvidnosti lokalne samouprave. Prilikom finansiranja velikih i vrednih investicionih projekata, nekoliko banaka može da osnuje konzorcijum, u cilju zajedničkog finansiranja projekta i podele rizika. Tom prilikom, jedna ili više vodećih banaka, mogu upravljati konzorcijumom (procesom prikupljanja sredstava i upravljanja rizikom). Ove banke dobijaju naknadu za upravljanje rizikom, koja zavisi od: veličine projekta, vrste osiguranja, rizika realizacije projekta i nivoa preuzetih obaveza u okviru konzorcijuma. Prilikom ulaganja kapitala, u projekat ili preduzeće (banka postaje nosilac projekta), banka očekuje da ostvari prinos na uložena sredstva, u obliku dividende. Dividenda je obično viša od kamatne stope, koju banke računaju na kredite, zbog preuzetog rizika tokom realizacije i korišćenja projekta.
Više u Saobraćaj
Osnovne karakteristike železničkog transporta
- Osnove saobraćaja
- 12 stranica
Zimsko održavanje puteva
- Saobraćajnice 2
- UNIVERZITET U NOVOM PAZARU - Departman za tehničke nauke · Novi Pazar
- 9 stranica
Stanice za snabdevanje gorivom
- ostalo
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Saobraćajni fakultet · -- Srbija --
- 14 stranica
Više u Seminarski radovi
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica
Sijani travnjaci
- Krmno bilje
- 1 stranica
Osnovni zadaci statike – aksiome statike
- Mašinstvo
- 20 stranica
Više u Skripte
Ergonomičnost industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Fakultet inžinjerskih nauka · Čačak
- 35 stranica
Ergonomija kao komponenta industrijskog dizajna
- industrijski dizajn
- UNIVERZITET U KRAGUJEVCU - Tehnički fakultet u Čačku · Čačak
- 34 stranica
Izrada klasične dnevne frizure
- /
- 11 stranica