Javna preduzeca
Uvod
Javna preduzeća predstavljaju značajan fenomen, kako po mestu i ulozi koju imaju u savremenim privredama, tako i po pažnji koja im se posvećuje u ekonomskoj literaturi.
Veliki broj različitih oblika u kojima se sreću javna preduzeća zahteva da se najpre pojmovno odrede javna preduzeća i razmotre njihove najvažnije zajedničke karakteristike. U nastavku biće dat pregled osnovnih područja delatnosti javnih preduzeća, istaknut značaj i neophodnost njihovog osnivanja.
Ciljevima regulisanja javnih preduzeća i osnovnim instrumentima koji se pri tom koriste posvećen je poseban odeljak. U poslednjem odeljku bice izloženi osnovni zaključak ekonomske teorije o efikasnosti javnih preduzeća.
U delu privrednih delatnosti, kako od nacionalnog tako i lokalnog značaja, organizuju se i postoje javna preduzeća. Organizuje ih država ili opštine, a u skladu sa posebnim zakonom o javnim preduzećima i obavljanju delatnosti od opšteg ili javnog interesa.
Pod javnim preduzećem podrazumevamo preduzeće koje obavlja delatnost od opšteg interesa, a koje osniva država,tj. jedinica lokalne samouprave (opština,grad).
Ove velike (državne) delatnosti obavljaju javna preduzeća na nivou cele države, a mogu ih obavljati i drugi oblici privrednih društava ili preduzetnici, ako im nadležni organ poveri obavljanje te delatnosti.
Javna preduzeća
1. Pojam i vrste javnih preduzeća
Teškoće na koje nailaze pokušaji da se precizno definiše pojam ,,javno preduzeće” posledica su brojnih razlika koje postoje između ovih preduzeća u različitim zemljama, različitim delatnostima i granama u okviru pojedinačnih zemalja, kao i različitim karakteristikama javnih preduzeća u različitim periodima vremena.
Ove razlike ispoljavaju se u institucionalnim oblicima javnih preduzeća, njihovoj delatnosti, položaju koji imaju u privrednom sistemu, instrumentima kojima se reguliše njihovo funkcionisanje, ekonomskoj efikasnosti i sl. Imajući u vidu ove razlike, javna preduzeća se na najopštiji način mogu definisati kao preduzeća čije se osnivanje i funkcionisanje može dovesti u vezu sa javnim (opštim) interesom i u kome javna vlast (država) u potpunosti ili delimično obavlja ulogu preduzetnika.
U nastojanju da se bliže odredi pojam javnih preduzeća, obično se ističu preovlađujuće, bitne karakteristike javnih preduzeća, zajedničke većini ovih preduzeća, karakteristike po kojima se javna preduzeća upravo i razlikuju od ostalih preduzeća. U bitne karakteristike javnih preuzeća obično se ubraja da su od vitalnog (,,esencijalnog”) značaja za određenu društvenu zajednicu, da se nalaze u monopolskom ili nekom drugom privilegovanom položaju na tržištu stečenom uz podršku vlasti, kao i da su predmet javnog regulisanja kako bi se obezbedilo njihovo funkcionisanje u javnom (opštem) interesu.
Bitno je istaći da je svakako najvažnija karakteristika javnih preduzeća, iz koje proističu i ostale osobenosti ovih preduzeća, proizvodnja i distribucija ,,esencijalnih dobara” kao i funkcionisanje u ,,javnom interesu”. Nedovoljna određenost ovih pojmova jedan je od osnovnih razloga što se broj i zastupljenost javnih preduzeća u različitim privrednim granama menjaju zavisnosti od preovlađujućeg javnog mišljenja i ciljeva aktuelne vlasti.
Odsustvo direktne konkurencije u oblastima u kojima deluju javna preduzeća, kao njihova sledeća bitna karakteristika, uslovljeno je, pre svega, nedostacima tržišnog mehanizma u regulisanju nekih delatnosti. Među tim delatnostima svakako najvažniji su prirodni monopoli. Osnovna karakteristika prirodnih monopola jeste da je konkurencija u delatnostima u kojima deluju prirodni monopoli ekonomski neracionalna, a nekim slučajevima i tehnički neizvodljiva. Monopolski položaj javnih preduzeća, s jedne strane, i njihov značaj za život i funkcionisanje određene društvene zajednice, s druge strane, nužno zahtevaju određeni oblik javnog regulisanja ovih preduzeća, što predstavlja njihovu sledeću bitnu karakteristiku.
Pored ovih, mogu se navesti i mnoge druge manje značajne karakteristike javnih preduzeća. Među njima naročito često isticana karakteristika je da javna preduzeća, posebno onaj deo ovih preduzeća koja spadaju u tzv. javne službe, imaju velike inicijalne investicije u opremu.
Više u Pravo
Kriminologija skripta
- kriminologija
- 46 stranica
Istorijski razvoj nauke o krivičnom pravu
- KRIVIČNO PRAVO
- UNIVERZITET UNION - Fakultet za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić · Beograd
- 7 stranica
Karakteristike ortačkog društva
- poslovno pravo
- 11 stranica
Više u Seminarski radovi
Cloud-orijentisani servisi i usluge
- Informacione tehnologije
- Beogradska poslovna škola Visoka škola strukovnih studija
- 14 stranica
Akcionarsko društvo
- Bankarstvo
- ALFA UNIVERZITET - Fakultet za ekonomiju i političke nauke · Beograd
- 14 stranica
Teorijske osnove fizičkog vaspitanja
- Teorija Fizickog SPorta
- 8 stranica