Kamate i kamatne stope

UVOD

Vremenska vrednost novca predstavlja određenu vezu između neke novčane jedinice u sadašnjosti i te novčane jedinice u budućnosti. Jedan dinar u sadašnjosti više vredi od jednog dinara u budućnosti, pa i u uslovima kada nema inflacije u tom razdoblju. Ovo se dešava zbog toga što se neki novčani iznos može uložiti u sadašnjosti i u budućnosti ostvariti veći povraćaj glavnice sa kamatom od početnog uloga.

Preduzeće neće ulagati neku sumu novca u sadašnjosti ako ne očekuje da će u budućnosti dobiti više od te uložene sume. Ova razlika u vrednosti novca pojavljuje se zbog realne mogućnosti njegovog profitabilnog ulaganja u sadašnjosti i ostvarivanja većih iznosa u budućnosti, kao i zbog postojanja rizika ulaganja.

Da bi novac doneo zaradu, neminovno je njegovo ulaganje. Ako nema ulaganja novca, nastaje trošak koji je jednak propuštenom prinosu koji se mogao ostvariti njegovim ulaganjem. Ovaj trošak naziva se oportunitetnim troškom.

Izučavanjem budućih odluka ili odluka koje svaka korporacija treba da donese u skaldu sa ulaganjem izvora sredtava bave se korporativne fiansije. Korporacija predstavlja najrazvijeniji oblik društva kapitala za čije obaveze ne postoji lična odgovornost njenih članova odnosno akcionara. Posmatrano sa sociološkog aspekta korporacija je kompleksan socijalna tvorevina sastavljena od veoma različitih komponenti, veoma raznovrsno povezanih i sa različitim strukturama. Zbog dominacije tržišnog načina privređivanja u sadašnjem trenutku izuzetno je važno izučavanje finasija i novca kao ključnog njihovog elementa.

Investicione odluke preduzeća zavise od informacija koje se dobijaju sa finansijskog tržišta. Kamatna stopa je ključni parametar finansijskog tržišta. Tržište vrši kreiranje i vrednovanje finansijske aktive na osnovu prinosa i rizika finansijskog instrumenta. Prinos izražava očekivani povraćaj koji ulaganje kapitala donosi, a rizik izvestnost prinosa. Vlasnik kapitala odlučuje se na ulaganje sa stanovišta odnosa prema zadovoljavanju tekućih, odnosno budućih potreba. Sa razvojem kreditnog sistema, umesto da kapital troši, vlasnik može da ga stavi na raspolaganje drugom ekonomskom subjektu, koji investira u proizvodni proces. U tom slučaju, kamata je za vlasnika kapitala cena odricanja od tekuće potrošnje, odnosno ona sa druge strane za preduzetnika predstavlja cenu nedostajuće akumulacije. Kamatna stopa u osnovi izjednačava buduće vrednosti novca sa sadašnjom vrednošću.

1. KAMATA I KAMATNE STOPE

Kamata je cena koju zajmoprimac (dužnik) plaća zajmodavcu (kreditoru) za upotrebu pozajmljene sume (glavnice) u određenom vremenskom periodu. Kamata se izražava kroz kamatnu stopu kao odnos nominalnog iznosa kamate i glavnice. Uobičajeno je da se kamata vezuje za godišnji period. Ako je, na primer, dužnik pozajmio 100 novčanih jedinica na period od jedne godine sa obavezom da uz glavnicu vrati i 10 novčanih jedinica kamate po dospeću, kamatna stopa će iznositi 10 % (izražena apsolunim brojem ona je 0,10). Prema tome, u kvanitativnom pogledu kamatna stopa je izraz cene ustupljenih sredstava. Kvalitativno, ona je cena upotrebe kapitala, te je stoga uslovljena njegovom sposobnošću da kreira višak.

U najopštijem izrazu, kamatna stopa izražava cenu korišćenja kreditnih i novčanih resursa na finansijskom tržištu. Visina kamatne stope kao cene korišćenja kreditnih i finansijskih resursa je povezana sa stopom korisnosti sredstava u odnosu na vreme njihovog korišćenja. Stopa korisnosti sredstava uvek je veća u sadašnjem vremenu u odnosu na neko buduće vreme, pa je i kamatna stopa kao izraz cene korišćenja odgovarajućih novčanih i finansijskih resursa različita i saglasna određenoj stopi njihove korisnosti. To je i osnovna razlika sadašnje i buduće potrošnje, odnosno odlaganja potrošnje u obliku štednje i sticanja imovine u nekom budućem vremenskom periodu.

Uopštavajući to sa stanovišta makro aspekta, može se reći da kamatna stopa predstavlja instrument uravnotežavanja između obima štednje i ponude kapitala (kredita) sa težnjom finansisjkih resursa i mobilnosti kapitala . Za poslovanje banke je važno poznavanje suštine i uloge kamatne stope na makro, ali i na mikro nivou. Mikro aspekt kamatne stope, sa stanovišta banke, u pogledu upravljanja rizikom kamatne stope veoma je značajan. Brojne su vrste bankarskih poslova u kojima promenljivost kamatne stope može biti jedan od uzroka lošeg poslovanja banke, naročito u nestabilnim ekonomskim uslovima, kakvi su na primer uslovi inflacije.

Kamatna stopa je bitan, a može se reći i najvažniji instrument funkcionalnog poslovanja banke. U uslovima deregulacije bankarskog poslovanja i dinamičkih promena u bankarskom okruženju, kamatne stope banke se često menjaju i usklađuju sa novonastalim uslovima poslovanja banke. To se odnosi na aktivne i na pasivne kamatne stope. Promeljivost kamatnih stopa je bitna karakteristika poslovne politike banke i ključni faktor njenog uspešnog poslovanja. Od obima i stukture produktivne aktive banke i visine aktivnih kamatnih stopa zavisi nivo njenog ukupnog kamatnog prihoda. Visina pasivnih kamatnih stopa utiče na ukupne kamatne izdatke banke.