Propaganda i tržišne komunikacije
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekonomija
Objavio izuzetnanagrada 13. decembar 2013. Prijavi dokument
UVOD
Nastanak kapitalističkog poretka je sa sobom doneo niz dubokih, korenitih promena u svim nivoima društva što se naročito odnosilo i osećalo u sferi proizvodnje. Naturalna privreda, kao jedna od osobina koja je karakterisala predmoderna vremena sada je bila zamenjena je novim oblikom proizvodnje poznatim kao robna, tržišna privreda. Takav oblik proizvodnje, osobit po potpuno drugačijoj strukturi, organizaciji i podeli rada u odnosu na prethodni model, bio je zavisan i kontrolisan od strane novonastalog tržišta i konkurencije koja je sa njim došla. Proizvođači, rukovođeni ciljem da ostvare što bolje ishode na tržištu u vidu rastućeg profita, težili su većoj produktivnosti u onoj meri koliko su im postojeća tehnologija i organizacija proizvodnje dozvoljavale.
Na prelomu XIX i XX veka, pojavili su se određeni teoretičari koji su smatrali da način organizacije koje je bio zastupljen u tadašnjim fabrikama nije sposoban da izvuče maksimum efikasnosti od svojih proizvodnih snaga. Preciznije rečeno, smatrali su da tadašnji sistem omogućuje manjak materijalnog učinka u fabrikama zbog kojeg one ostvaruju manju dobit na tržištu, jer im je i ponuda samim tim – manja. Zalažući se za reformu radnih organizacija, teoretičati poput najistaknutijeg, Frederika Tejlora, Maks Vebera, Anri Fajola i drugih, smatrali su da je u cilju ostvarivanja veće efikasnosti, potrebno reorganizovati podjenako proizvodni pogon kao i rukovodstvo. Inspirisani znanjem i postignućima iz prirodnih, a zatim i nekih društvenih disciplina, prvi teoretičari organizacije su ostavili svoje ideje i metode poznate pod imenom Klasična Teorija Organizacije.
BIROKRATSKI MODEL RADNE ORGANIZACIJE
U naslovu pomenuti tip organizacije koji je na određeni način i danas zastupljen postojao je i za vreme Tejlorovog života i ostalih teoretičara klasične teorije organizacije. Ono što prvenstveno karakteriše ovakav oblik organizacije je vladavina biroa (ureda) koji upravlja celokupnom organizacijom. Konkretnije rečeno, biro je organ koji putem različitih načina kontroliše i usmerava proizvodne snage smeštene u (proizvodnom) pogonu. Takav organ sačinjavaju lica koja organizacijom upravljaju putem unapred utvrđenih racionalnih pravila odlučivanja, a svoj položaj u hijerahiji organizacije pravdaju svojstvom racionalnog vladanja nasuprot harizmi i tradicijom zadatog statusa vladara, osobinama koje su karakterisale i određivale legimititet vlasti u predmodernim organizacijama. Pomenuti oblik vladanja organizacijom, pri čemu se smatra da racionalna pravila odlučivanja prestavljaju kompetentnost koja organizaciji omogućava porast proizvodnog učinka u odnosu na predmoderna vremena, predstavljaju oblik birokratske vlasti koji se zasniva na drugačijem organizacionom poretku nego kakav je on bio u predmodernim društvima.
Maks Veber, kao jedan od prvih društvenih mislilaca koji su istraživali trend birokratizacije, primetio je da takav model organizacije sadrži sledeće bitne osobine:
Objavio dejana1995 15. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio dejana1995 10. april 2024.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio naca0111111 15. april 2024.
Objavio anitatorbica 15. april 2024.
Objavio madmax74 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Objavio bojann998 16. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.