Odlomak

Uvod

Održivi razvoj

Održivi razvoj je skladan odnos ekologije i privrede, kako bi se prirodno bogatstvo naše planete sačuvalo i za buduće naraštaje. Može se reći da odrrživi razvoj predstavlja generalno usmerenje, težnju da se stvori bolji svet, balansirajući tri komponente: socijalne, ekonomske i faktore zaštite životne sredine. – koje ujedno čine i osčlonce održivog razvoja treba da budu od podjednakog značaja i važnosti u državi i društvu, i međusobno povezane.
Tokom poslednjih decenija koncept održivog razvoja postao je prihvaćen kao način da se živi u harmoniji sa životnom sredinom i definisan je kao: ,,Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, a istovremeno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.,, od strane Svetske komisije za životnu sredinu i razvoj ( World Commission on Environment and Development, 1987), poznata i kao ,,Brutlendova komisija,, (Brundtland Commision). Ovaj koncept proglašen je ključem politike razvoja kako EU, tako i UN.

 

 

 

 

Neodrživi razvoj

Povećanje siromaštva, uništavanje prirodnih resursa, zagađivanje sa efektima za zdravlje. Neodrživ razvoj je kada se seku šume bez planskog obnavljanja, kada se lovi riba u količinama da sutra možda neće biti, eksploatiše mineralna voda, lekovito bilje, kamen, šljunak i drugo bez odgovornosti za budućnost. Neodrživ razvoj je kada kupujete i vozite automobile koji jako zagađuju životnu sredinu, a vi udišete izduvne gasove. Neodrživ razvoj je kada dodajete previše pesticida u zemljištu na kome gajite hranu…

 

 

 

 

Uzroci globalnog zagrevanja

O uzrocima i krajnjim posledicama globalnog zagrevanja ne postoji naučni konsenzus. Najzastupljenija je teorija prema kojoj je globalno zagrevanje posledica ugljen-dioksida, metana i dr. poreklom od industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Najvažniji gasovi koji utiču na globalno zagrevanje

1) Ugljendioksid (CO2) – smatra se da ovaj gas učestvuje sa oko 50 – 55% u globalnom zagrevanju. Osnovni razlog povećanja koncentracije ovog gasa u atmosferi je sve veće korišćenje fosilnih goriva (ugalj, nafta, gas) i seča šuma.

2) Hlorofluorokarbonati (CFC) – učestvuju sa oko 25% u globalnom zagrevanju. CFC jedinjenja se koriste za pravljenje plastičnih masa i u rashladnim uređajima.

3) Metan (CH4) – oko 12% učešća, nastaje raspadanjem organskih jedinjenja ali najveća količina metana u atosferi potiče iz industrijskih postrojenja

4) Azot (I) oksid – učestvuje sa 6% u globalnom zagrevanju.

Najvećim delom se oslobađa u industriji, ali velike količine ovog gasa se oslobode i u vulkanskim erupcijama. Prema toj teoriji povećana koncentracija pomenutih gasova dovodi do takozvanog efekta staklene bašte u atmosferi. Pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline mnoge su vlade prihvatile tu teoriju i potpisale Protokol iz Kjota, čiji je cilj smanjivanje emisije tih gasova

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Maturski Radovi

Više u Skripte

Jedan komentar na “Klimatske promene”

ninana1989 ninana1989 says:

rad je kratak da bi se smatrao adekvatnim seminarskim radom!

Komentari