Konkurentna sposobnost naše privrede
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET
DIPLOMSKI RAD
TEMA: Konkurentna sposobnost naše privrede
Mentor:
Prof. dr Branko Đerić
Student: Danijela Urta
Istočno Sarajevo
Juli, 2007.
S a d r ž a j
Uvod..................................................................................................................................................................3
1. Globalni Index Konkurentnosti (GCI) i pozicija BiH u svijetu........................................................................4
2. Analiza konkurentnosti BiH u odnosu na zemlje Jugoistočne Evrope..............................................................8
3. Dostignuti nivo razvoja BiH.................................................................................................................................11
4. Spoljno-trgovinska razmjena BiH..................................................................................................................12
5. Prirodni resursi kao faktor razvoja BiH i komparativne prednosti (Resursni potencijali BiH).......................17
1.1. Prioritetni pravci razvoja...............................................................................................................................17
1.2. Prirodni resursi kao faktor razvoja.................................................................................................................17
6. Elektroenergetski potencijal............................................................................................................................18
7. Rudno bogatstvo BiH..............................................................................................................................20
8. Metalo prerađivačka industrija.................................................................................................................21
9. Hidroergetski
potencijal..........................................................................................................................23
10. Poljoprivreda i agroindustrijski sektor....................................................................................................24
11. Šumarstvo i drvna industrija...................................................................................................................27
12. Turizam...................................................................................................................................................29
13. Promocija BiH u inostranstvu.........................................................................................................................33
14. Zaključak.........................................................................................................................................................34
15. Literatura........................................................................................................................................................36
Dodatak (tabele)
2

Globalni index konkurentnosti
(
Global Competitiveness Index
je indeks rasta konkurentnosti koji objašnjava
razvoj rasta države. Iako ovaj index ima jednostavnu strukturu, on pruža cjelovit pregled faktora koji su ključni za
produktivnost i konkurentnost i svrstava ih u 9 grupa (faktora konkurentnosti): javne institucije, infrastruktura,
makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, više i visoko obrazovanje i specijalizacija, efikasnost
tržišta, tehnološka razvijenost, poslovna sofisticiranost, inovacije. Nijedan od ovih faktora pojedinačno ne može
osigurati konkurentnost.
Grupe ključne za zemlje čija je ekonomija bazirana na resursima:
Javne institucije
Infrastruktura
Makroekonomsko okruženje
Zdravlje i osnovno obrazovanje
Grupe ključne za zemlje čija je ekonomija bazirana na investicijama:
Više i visoko obrazovanje i specijalizacija
Efikasnost tržišta
Tehnološka razvijenost
Grupe ključne za zemlje čija je ekonomija bazirana na inovacijama:
Poslovna sofisticiranost
Inovacije
Resursi
Investicije
Inovacije
Ekonomija bazirana na resursima
50%
40%
10%
Ekonomija bazirana na investicijama
40%
50%
10%
Ekonomija bazirana na inovacijama
30%
40%
30%
Komplementarni index GCI-ja je BCI (indeks konkurentnosti biznisa) i kao dopuna GCI-ja više je usmjeren na mikroekonomske faktore, npr.
nivo poslovanja kompanija
4
U Tabeli 3 je dat prikaz pozicija 10 lidera, kao i pozicija zemalja Zapadnog Balkana:
Tabela 3: Klasifikacija zemalja prema Globalnom indeksu konkurentnosti i subindeksima (resursi, investicije i inovacije) u 2006. godini
SUBINDEKSI
GCI Resursi Investicije
Inovacije
Country/Economy
Rang Bodovi
Rang Bodovi
Rang Bodovi
Rang Bodovi
Switzerland
1
5.81
5
6.02
5
5.59
2
5.89
Finland
2
5.76
3
6.10
4
5.60
6
5.65
Sweden
3
5.74
7
5.95
2
5.65
5
5.66
Denmark
4
5.70
1
6.15
6
5.59
7
5.40
Singapore
5
5.63
2
6.13
3
5.63
15
5.11
United States
6
5.61
27
5.41
1
5.66
4
5.75
Japan
7
5.60
19
5.53
16
5.33
1
6.02
Germany
8
5.58
9
5.75
17
5.22
3
5.89
Netherlands
9
5.56
8
5.94
9
5.45
11
5.35
United Kingdom
10
5.54
14
5.67
7
5.59
10
5.36
...
...
...
...
...
Slovenia
33
4.64
36
5.17
30
4.58
34
4.18
Croatia
51
4.26
55
4.60
52
4.07
50
3.81
Macedonia, FYR
80
3.86
70
4.37
80
3.47
87
3.24
Serbia and Montenegro
87
3.69
99
3.87
72
3.63
83
3.27
Bosnia and Herzegovina
89
3.67
78
4.24
93
3.22
99
3.08
Albania
98
3.46
92
3.98
99
3.12
121
2.57
Izvor: Izvještaj o globalnoj konkurentnosti Svjetskog Ekonomskog Foruma 2006/2007.
U Tabeli 4 je izvršeno rangiranje zemalja Zapadnog Balkana prema 9 faktora konkurentnosti:
1. Javne institucije
2. Infrastruktura
The Global Competitiveness Index: Identifying the Key Elements of Sustainable Growth, Augusto Lopez-Claros, Laura Altinger, Jennifer Blanke, Margareta Drzeniek, Irene Mia, at the World Economic Forum, September 2006.
5

Svjetski Ekonomski Forum
(World Economic Forum) je u zavisnosti od visine GDP per capita izvršio klasifikaciju
zemalja po stadijima razvoja:
Stadij razvoja
GDP per capita (u US$)
1. stadij razvoja (resursni stadij)
< 2,000
Prelaz od 1. do 2. stadija
2,000–3,000
2. stadij razvoja (investicioni stadij)
3,000–9,000
Prelaz od 2. do 3. stadija
9,000–17,000
3. stadij razvoja (inovacioni stadij)
> 17,000
BiH se prema ovoj klasifikaciji nalazi na prelazu između 1. i 2. stadija (u 2005. godini u BiH je GDP per capita
iznosio 2.612 US$
World Economic Forum
je 2006/07. godine prema Globalnom indeksu konkurentnosti (GCI) od 125 posmatranih
zemalja BiH svrstao na 89. mjesto, što je za jedno mjesto niže u odnosu na predhodnu godinu. Od zemalja iz regiona
najviše je pozicirana Slovenija - 33 mjesto, što je za 3 mjesta niže u odnosu na prethodnu godinu; Hrvatska je
ostvarila najveći napredak - 51 mjesto, dok se prethodne godine nalazila na 64; Makedonija je na 80 mjestu a
prethodne godine je bila na 75; Srbija i Crna Gora - 87 mjesto i pad za 2 mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Od
zemalja iz regiona jedino je Albanija pozicionirana niže od BiH - 98 mjesto, dok je prethodne godine bila na poziciji
100
Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti
Svjetskog Ekonomskog Foruma za 2006/07. godinu, na vrhu tabele se
nalaze Švajcarska, Finska, Švedska, Danska, Singapur, dok su SAD na 6 mjestu (prethodne godine bile na 1. mjestu).
Izvor: Centralna banka BiH i Agencija za statistiku BiH
U Prilogu
Tabela 1: Klasifikacija zemalja po stadijima razvoja
U Prilogu
Tabela 2: Rangiranje i klasifikacija zemalja prema GCI
Izvještaj o gobalnoj konkurentnosti je prvi put je objavljen 1979. godine i od tada izlazi svake godine
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti