Odlomak

UVOD

Zakon o računovodstvu i reviziji (sl.Novine Federacije BIH br. 32/05) predstavlja osnovni propis kojim se uredjuju principi računovodstva i sadrzaj finansijskih izvještaja za banke, predviđa obavezu primjene izmjenjenih i dopunjenih, odnosno novih standarda koje donosi IASB. Novi Zakon o računovodstvu i reviziji, izmedju ostalog propisuje da su sva pravna lica duzna da vode svoje poslovne knjige u skladu sa ovim zakonom I Standardima, u kojima trebaju biti evidentirane sve poslovne promjene,dogadjaji I transakcije u toku poslovne godine. Stoga podaci o stanjima I promjenama koji su iskazani u poslovnim knjigama (sredstva, izvori sredstava, prihodi, rashodi, fianansijski rezultat I njegova raspodjela i dr.) predstavljaju ne samo osnovni preduslov za popunjavanje samih obrazaca nego i za finansijsko izvještavanje uopšte. Sve nastale promjene evidentiraju se u poslovnim kniigama na osnovu urednih I
vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava I dokumenata, koji su I dokazi o nastanku, karakteru I vjerodostojnosti tih transakcija I poslovnih dogadjaja. Primjenom propisanog
kontnog plana podaci o poslovnim dogadajima I transakcijama se u poslovnim knjigama evidentiraju kao promjene vrijednosti I stanja pojedinih kategorija imovine, obaveza I
kapitala pravnog lica, te kao njegovi prihodi, rashodi, finansijski rezultat I njegova raspodjela. Član 13. Zakona o računovodstvu I reviziji u Federaciji BIH uredjuje obim primjene Medjunarodnih standarda prilikom vodjenja računovodstva, finansijskog izvjestavanja I revizije finansijskih izvjestaja.
Do 01.01.2007. godine, banke su imale “specifično bankarski” MRS 30 – Objavljivanje u finansijskim izvještajima banaka I drugih finansijskih institucija, koji je indirektno sadrzan
u Odlukama Agencije za banakarstvo FBIH, I koji ce zadrzati odredbe proistekle iz ovog standarda. Uprava banke moze finansijske izvjestaje sačinjavati na način koji na najbolji nacin odgovara potrebama efikasnog upravljanja, odnosno odlucivanja, medjutim za objavljivanje I za potrebe sire javnosti I korisnika, obavezna je primjena finansijskih izvjestaja u skladu sa Medjunarodnim računovodstvenim standardima.
Funkcionalno gledajući, cjelokupni sistem internog nadzora može se provoditi pomoću internih kontrola koje su ugradjene u poslovne procese, te kroz nadziranje njihova
funkcionisanja što se osigurava dodatnom, višom razinom nadzora-internom revizijom  i kontrolingom.

 

 

 

 
Pojam kontrole (nadzora)
Mogući su različiti oblici nadzora ovisno o kriterijima razlikovanja. Primjerice prema tijelima nadzora, razlikujemo eksterni i interni nadzor, prema vremenu razlikujemo:
stalni (permanentni), periodički, povremeni, prethodni, tekući i naknadni nadzor, a prema intenzitetu nadzora, razlikujemo, formalni i materijalni nadzor. Interni nadzor obavlja se unutar granica nekog poslovnog sustava ili organizacije radi praćenja ostvarivanja unaprijed postavljenih ciljeva i predlaganja kolektivnih akcija u slučaju odstupanja od tih ciljeva.
Tri su temeljna oblika internog nadzora:

  • interna kontrola,
  • interna revizija i
  • kontroling.

Polaznu osnovu u koncipiranju cjelovitog sustava internog nadzora čini interna kontrola. Naime, funkcionalno gledajući, cjelokupni sustav internog nadzora može se provoditi
pomoću internih kontrola koje su ugradjene u poslovne procese, te kroz nadziranje njihova funkcioniranja što se osigurava dodatnom, višom razinom nadzora-internom revizijom i kontrolingom.1 Doc. Dr sc. Boris Tuš ek, Ekonoms ki fakultet Zagreb Potreba nadzora I kontrole.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese