Noseći sistem
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Saobraćaj
Objavio mikela 20. decembar 2012. Prijavi dokument
UVOD
U ovom trenutku uloga saobraćajnih sredstava sa pripadajućom infrastrukturom pored velikog udela u privredi, kao samostalna privredna grana, takođe ima i veliki udeo u međunarodnoj trgovini, kako na porast njene funkcionalnosti tako i na porast njene mobilnosti. Mobilnost omogućava slobodan transport, jednostavnije pogranične procedure kao i veću produktivnost. Produktivan saobraćajni sistem deluje kako lokalno tako i globalno, omogućava uspešan protok robe, pospešuje međunarodnu trgovinu i smanjuje nesrazmernu razvijenost među državama i regijama.
Produktivan saobraćajni sistem smanjuje trošak novca, dok istovremeno povećava konurentnost i produktivnost celokupne privrede. Transport izuztno pogoduje razvoju infrastrukture, potreba, zahteva i mogućnosti države kao i drugih učesnika u njemu. Transport možemo definisati kao privrednu granu koja se bavi premeštanjem ljudi i materijalnih dobara na određenom geografskom prostoru. Transpotni put je put kojim se kreće transportna vozilo iz jednog u drugo mesto. Po svom karakteru razlikujemo:
Konvencionalni prevoz je prevoz (transport, prenos, premeštanje) predmeta prevoz (tovara) iz jednog u drugo mesto s jednim prevoznim sredstvom (brod, vagon, kamion ili vazduhoplov) koje se direktno tovari u/na to prevozno sredstvo. Integralni transport je način transportne manipulacije, pri kojem se predmet transorta ne tovari direktno na transportno vozilo već se prikuplja i pakuje u standardizovane palete ili kontejnere. Tako prikupljena roba, zajedno sa paletom ili kontejnerom, sada postaje nova transportna jedinica koja se tovari na transportno srestvo. Transportna jedinica je sada veća i sa robom se ne manipuliše osim na početnoj i krajnjoj tački transporta. Ovim se označava novi princip transportnihusluga öd vrata do vrata”.
Princip integralnog transporta (united loads) je da:
Zbog svega ovog tovarna jedinica mora biti:
Svaki vid saobraćaja ima geografske, tehnološke i ekonomske domene s konkretnim prednostima, koje se u određenim uslovima mogu pretvoriti u monopol. Postojanje više vidova transporta nužno vodi međusobnoj konkurenciji, koja u određenim uslovima može da deluje i pozitivno na usavršavanje tehnologije i povećanje produktivnosti rada.
Domeni pojedinih vidova transporta nisu neprobojni okviri, nego se prepliću tehničko-tehnološkim napretkom. Pojedini vidovi upućeni su na međusobnu saradnju preko kooperacije i koordinacije u poslovanju i razvoju. Vremenski usaglašena realizacija transporta i zahteva, pretovara i skladištenja predstavlja transportni laac, kojim se omogućava nesmetan protok robe od pošiljaoca do primaoca. Značajan faktor u rešavanju problema transporta, pored usavršavanja tehničke baze su i tehnološko-fizičke osobine pojedinih vrsta i grupacija robe kao predmeta transportno-manipulativnih operacija, a posebno pojavni oblik robe (tečna, rasuta ili komadna roba).
Najjednostavnije su robne operacije sa tečnom robom, što je omogućilo brži razvoj tehnologije manipulisanja, pa čak i automatizaciju procesa. Nešto složenije su operacije pretovara rasute robe koju karakteriše masovnost, što uz odgovarajuće pretovarne tehnike omogućava visoku produktivnost, pa i automatizaciju manipulativnih jedinica. Razvoj tehnike i tehnologije pretovara komadne robe bio je znatno usporenije, usled nehomogenosti i usitnjenosti proizvoda raznih dimenzija, oblika i masa.
Povećanjem robe široke potrošnje, komadna roba je dobila masovni karakter, što je još više ukazivalo da su pretovarne operacije usko grlo. Kod rešavanja ovog problema pristupilo se ukrupnjivanju komadne robe, odnosno formiranju većih, homogenih jedinica tereta, čime su stvoreni uslovi za efikasnije manipulisanje, transport i skladištenje. Uz korišćenje pretovarne opreme visokog kapaciteta, izjednačuju se uslovi manipulisanja sve tri grupe robe. Ovako koncipiran razvoj otvara put tipizacije tehnologije i maksimalnoj racionalizaciji pojedinih operacije. U saobraćajnoj teoriji, načelno, razlikuju se dva oblika transporta: direktni (neprekinuti) i indirektni (prekidni) transport. Idealni oblik savlađivanja prostora jeste kada se jedan transportni zadatak između mesta pojave i mesta potrošnje robe realizuje istim prevoznim sredstvom u neprekinutom saobraćaju. Iz geografskih razloga ili zbog nedostatka svojstava pojedinih vidova saobraćaja to nije uvek moguće postići. U praksi je najčešći prekinuti transport sa svim svojim nedostacima (velika pretovarna učestalost, veliki transportni zahtevi itd). Da bi se ovi nedostaci i poteškoće što je moguće više smanjili, razvijeni su novi oblici transporta kroz savremene tehnologije prevoza.
Osnovni elemnti integrisanja procesa i operacija u transportu su teretne jedinice odnosno logističke jedinice. To su u stvari standardizovani nosači: ukrupnjene ili neukrupnjene robe, paketirane ili nepaketirane, podešeni da se premeštaju primenom pretovarne mehanizacije.
Teretne jedinice su:
Danas se, u većem ili manjem obimu, primenjuju različite tehnologije transporta u čijoj realizaciji učestvuju transportna sredstva više vidova saobraćaja primenom iste teretne jedinice. One se zajedničkim imenom nazivaju savremene tehnologije transporta i predstavljaju određene vrste transporta nove, najprograsivnije transportne tehnologije. Savremene tehnologije razvijaju se kompleksno, kao sastavni deo svih vidova transporta i privrede, što zahteva nove investicione i organizaciono-tehnološke mere. Ekonomski značaj razvoja ovakvih tehnologija u svetu i kod nas prevazilazi okvire transporta i postaje jedan od najznačajnijih zadataka u racionalizaciji distribucije robe i razvoja celokupne privrede. Da bi se realizovala bilo koja tehnologija transporta, treba preduzeti više mere, a razvoj ove moderne tehnologije treba shvatiti kao jedinstvo tehnoloških, tehničkih, ekonomskih, organizacionih i pravnih elemenata koji determinišu osobinosti ove tehnologije manipulisanja i transporta.
KOORDINACIJA I KOOPERACIJA U TRANSPORTU
Koordinacija saobraćaja
Jedinstveni (koordinisani) transport treba da ispuni sledeće zahteve:
1. Da odgovara geografskim, provrednim i kulturnim uslovima kao i odbrani zemlje za koju je stvoren
2. Da bude prilagođen veličini i strukturi prevoza
3. Pojedine grupe prevoza treba da budu opremljene takvom infrakstukturom, voznim parkom i organizacijom da mogu da ispuezadatke u okviru sistema
4. Integralne delove sistema usmeriti na izvršenje onim sredstvima koja imaju najviši stepen ekonomske efikasnosti.
Koordinacija u širem smislu znači da sredstva dodeljena saobraćaju treba da budu raspoređena između pojedinih saobraćajnih grana na način koji obezbeđuje najbolji kvalitet usluge i da svaka grana koristi onaj deo ograničenih sredstava zajednice koji obezbeđuje njenu optimalnu proizvodnju.
Ciljevi koordinacije:
1. Formiranje jedinstvenog transportnog sistema zemlje
2. Usmeravanje investicija i ulaganja pojedinih vidova transporta
3. Optimalni razvoj transportnih sistema
4. Povećanje kvaliteta transportnih usluga
5. Minimalizacija troškova distribucije
6. Stvaranje uslova za uvođenje i primena savremenih tehnologija
Razgraničenje svere primene pojedinih grana saobraćaja i racionalna podela prevoza među njima.
Za razvoj koordinacione aktivnosti potrebno je imati u vidu:
1. Na kojem stepenu se ova aktivnost razvija
2. Vremenski period za koji se koordinacija računa
3. Predmet koordinacije
Koordinacija saobraćaja se deli:
1. Plansko-ekonomsku planiranje robnih i putničkih prevoza i njihov raspored na svaki vid transporta. Ovde se podrazumeva utvrđivanje i razrada:
a) stanja i strukture pojedinih vidova transporta
b) jedinstvene metodološke osnove tarifnog sistema za svaki vid transporta
c) unifikacija planskih i drugih pokazatelja
2. Tehnička koordinacija-obuhvata projektovanje pojedinih transportnih pravaca, njihove prevozne i propusne moći, itd. Podrazumeva usaglašavanje vidova transporta i korisnika transporta u cilju efikasnog korišćenja U/I frontova, unifikaciju i standardizaciju U/I mašina itd.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio ___tamara12345 31. januar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.