Odlomak

Korporativno upravljanje u AD „Soko-Nada Štark, Beograd
Uvod

Kvalitet proizvoda i poslovnih procesa kao i zadovoljstvo potrošača i klijenata primarni su interes Soko Štarka.Strategija distribucije „Soko-Nada štark“-a je da budu zastupljeni na policama svih prodavnica, što predstavlja jako dobru strategiju jer čak i u odststvu jake promocije, sami proizvodi će privlačiti pažnju pogotovo ako ih potrošači  viđaju na istom mestu.
Vreme je za ljubav“ naš je slogan, proizišao iz 85 godina tradicije i poverenja, ali i proizvoda i nastup na tržištu.1 Danas, nakon većinskog vlasništva “Grand kafe” i strateškog povezivanja sa “Droga Kolinskom”, Soko-Nada Štark” je od novembra 2010. godine u sastavu Atlantik grupe, hrvatske multinacionalne kompanije koja u svom poslovanju objedinjuje proizvodnju, razvoj, prodaju i distribuciju robe široke potrošnje.
Ova sinergija unutar velikog poslovnog sistema omogućila je otvaranje novih tržišta, jaču distribuciju, bolju pozicioniranost i plasman – što je osnov daljeg razvoja “Štarka” i Grupe u celini.
Ulaganje u već renomirane brendove, među kojima neki imaju regionalni, pa čak i globalni potencijal, doprineće ostvarenju dodatne vrednosti i ambicioznih poslovnih planova.
U “Soko Štarku”, kao posebnoj poslovnoj jedinici neodvojive organizacione celina su: marketing, istraživanje i razvoj, kao i operativni poslovi. A sve u cilju daljeg unapredjenja brendova, koji su nam zajedno sa našim zaposlenima najvažniji, a istovremeno i inspiracija u utakmici sa ambicioznim regionalnim igračima.
Povratak na stara i osvajanje novih tržišta, samo je logičan nastavak osnovne orjentacije od koje “Soko-Nada Štark” ne odstupa, a to je kvalitet, što podrazumeva primenu svih neophodnih mera za prepoznatljivu reputaciju preduzeća.
Iz fabrike svake godine, kao rezultat praćenja svetskih trendova i kontinuiranog ulaganja u kvalitet i razvoj , izlaze proizvodi čija je posebna odlika receptura – tako sastavljena i tehnološki proces proizvodnje – tako vođen da su sačuvana hranljiva svojstva prirodnih sirovina.

1. ISTORIJA

Nastanak današnjeg akcionarskog društva za proizvodnju konditorkih proizvoda Soko-Nada štark, vezuje se za početak treće decenije dvadesetog veka, tačnije 1922. godinu,kada je povratnik sa Solunskog fronta, Francuski oficir Danijel S. Pesmažu (Daniel S. Pechmajoue) odlučio da ostane da živi u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
Da bi obezbedio nesmetani ostanak, boravak i rad u zemlji, Pesmažu je osnovao firmu za uvoz i izvoz „Louit” S.A. – u Zemunu, koja se bavila između ostalog i uvozom čokoladnih proizvoda. Kada su uvedeni carinski propisi koji su štitili domaću proizvodnju, firma počinje da uvozi polufabrikate rađene na bazi kakaovaca, a zatim i polovne mašine za proizvodnju čokoladnih proizvoda iz Francuske.
Sredinom dvadesetih godina prošlog veka Pesmažu je napravio prvu čokoladu: “Roda”, koja je preteča današnje čokolade za jelo i kuvanje “Menaž”.
Tada se menja i naziv firme, koja nastavlja da radi pod imenom „Etablisse ments D. Pechmajou & Cie“, a posle smrti osnivača 1928. godine firma ponovo menja ime u „La cigogne“ („Roda“), sa prevlađujućim ruskim, jevrejskim i španskim kapitalom.
Unapređujući proizvodnju, u ovoj firmi napravljena je sredinom tridesetih godina prošlog veka i prva mlečna čokolada. Zanimljivo je da je omotnica bila sa slikom krave uklopljena u brdski pejzaž, a zvala se „Milky”.
Na samoj obali Dunava, na kraju Zemuna, nova firma postepeno proširuje proizvodna odeljenja do 1939. godine. U fabrici čokolade prosečno je bilo zaposleno oko 200 radnika.
Od 1941. godine i okupacije zemlje, fabrika je nastavila da radi pod upravom i za potrebe Nemaca, koji zapošljavaju grupu radnica nemačke nacionalnosti iz Zemuna i to traje do završetka drugog svetskog rata i oslobođenja zemlje. Drugi koren nastanka „Štarka” vezan je za 1931. godinu, kada je Jevrejsko akcionarsko društvo osnovalo pekaru „Soko”. Predsednik Društva bio je Holender, čije ime na žalost nije zabeleženo, kao ni ime direktora Fišera, takođe Jevrejina. Oni su iz Beča doveli majstora poznate pekare „Anker brot peckerei”, koji je posao uvodio godinu dana. Već na početku rada u pekari je

bilo zaposleno stotinak radnika, koji su proizvodili hleb i pecivo u tada prvoj parnoj pekari.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari