1
NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA
PEDAGOŠKI FAKULTET
STUDIJSKI SMJER: RAZREDNA NASTAVA
OBRADA PISANIH SLOVA I POČETNO ČITANJE
-Diplomski rad-
Mentor:
Student:
Banja Luka,
4
1 UVOD
Svaka zajednica, koja želi biti produktivna, razvijena i samoodrživa mora svoje
prednosti graditi na znanju i stalnom širenju mogućnosti za učenje. Stepen razvoja
obrazovanja je bitan indikator društvenog, kulturnog i ekonomskog razvoja društva.
Vaspitanje i obrazovanje je jedan od osnovnih kriterija konkurentnosti u 21. vijeku.
Vaspitanjem i obrazovanjem izražavamo kakvo društvo želimo biti i kakvog čovjeka
želimo obrazovati. Važno je stoga prepoznati zajedničke vrijednosti koje trebaju podupirati
vaspitno-obrazovno djelovanje. U tom se smislu od škole očekuje promišljanje o
vrijednostima i dugoročnim vaspitno-obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa
zajednički usuglašenima društveno-kulturnim vrijednostima i vaspitno-obrazovnim ciljevima.
U vaspitno-obrazovnom sistemu trebaju biti zastupljene temeljne vrijednosti. Osim
materijalnih, ekonomskih, naučnih, tehničkih, bioloških i prirodnih vrijednosti u vaspitno-
obrazovnom sistemu potrebno je podjednako ugraditi i isticati društvene, estetske, kulturne,
duhovne, religiozne i moralne vrijednosti.
Nastava maternjeg jezika u osnovnim školama je veoma važna karika u sistemu
osnovnoškolskog vaspitanja i obrazovanja. Kako i koliko ocjenjivanje utiče na prihvatanje
škole i maternjeg jezika uopše, poznato je. Učenje maternjeg jezika nije samo usvajanje
(znanja) informacija, nego je riječ o progresivnom procesu u kojem učenik treba da stiče
sposobnosti i vještine te razvija vrijednosti i stavove.
Vaspitanjem i obrazovanjem izražavamo kakvo društvo želimo biti i kakvog čovjeka
želimo vaspitati. Veoma je važno prepoznati zajedničke vrijednosti koje trebaju podupirati
vaspitno-obrazovno djelovanje. U tom se smislu od škole očekuje promišljanje o
vrijednostima i dugoročnim vaspitno - obrazovnim ciljevima te djelovanje u skladu sa
zajednički usuglašenima društveno-kulturnim vrijednostima i vaspitno - obrazovnim
ciljevima.
U vaspitno -obrazovnomu sustavu trebaju biti zastupljene temeljne vrijednosti. Osim
materijalnih, ekonomskih, naučnih, tehničkih, bioloških i prirodnih vrijednosti u vaspitno -
obrazovnom sustavu potrebno je podjednako ugraditi i isticati društvene, estetske, kulturne,
5
duhovne, religiozne i moralne vrijednosti. Ipak najveću pažnju trebamo posvetiti i vještinama.
Naravno, za pravilan razvoj je potrebna priprema koja počinje već kod neke djece od treće
godine života. Vještine koje se razvijaju su, a među najvažnijima su svakako čitanje i učenje
čitanja i pisanja (tzv. bukvarski period) je centralno, najznačajnije i najsloženije razdoblje
(period, etapa) u nastavi početnog čitanja i pisanja. One su ključ za sve ostale vještine. To su
oni prvi koraci u školskom učenju. Školsko učenje počinje učenjem čitanja i pisanja koje je u
didaktici poznato kao početno čitanje i pisanje. Nastava početnog čitanja i pisanja vremenski
je vezana za prvi razred. Prema okvirnom Nastavnom planu i programu i očekivanim
rezultatima učenja za prvi razred piše da će se usvojiti štampana slova, čitanje i razumijevanje
pročitanog. Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. Za usvajanje čitanja i pisanja
u školskom učenju važna je metodika, razumijevanje suštine modeliranja nastavnih časova uz
uvažavanje bitnih činjenica koje podrazumijeva nastavni proces. Usvajanje čitanja i usvajanje
pisanja su usko povezani i ne mogu se razdvojiti.
Čitanje i pisanje zahtijeva poseban napor, a učenicima u prvom razredu to je teško
istodobno svladati. Čitanje je djeci lakše od pisanja, jer većina djece dolaskom u 1. Razred je
već savladala tehniku čitanja.
.
7
Čovjek je počeo zapisivati iz potrebe. Preteča pisma je slikovno pismo (piktografija). Sumeri
su napravili
klinasto
pismo oko 3400. god. pne.
(slika 1).
Koje se smatra najstarijim pismom
nastalom u Mezopotamiji. U početku su to logogrami, znakovi koji predstavljaju pojedinu
riječ. Uskoro dolazi do fonetizacije klinastog pisma, pa znakovi prikazuju glasove ili glasovne
grupe. Tako je oko 2500. god. pne. klinasto pismo postalo mješavina pojmovnog i slogovnog
pisma. Klinovi su nastali utiskivanjem štapića u svežu glinu. Vremenom znakovi su polako
izgubili svoju početnu figurativnost.
Hijeroglifi
su ideografsko pismo čiji je dio nađen uklesan u kamenu.
(slika2)
Kroz
istoriju su postojali egipatski hijeroglifi i hijeroglifi starih Maya koji su se jedni od drugoga
razlikovali, a zajedničko im je bilo da su upotrebljavali znakove za pisanje. I egipatsko pismo
je ubrzo izgubilo svoj ideografski karakter i postalo pojmovno i slogovno. Na kraju su
Egipćani slikovnim znacima označavali i pojedina slova, tj. glasove. Kako se povećavao
državni aparat, tako su Egipćani imali potrebu za jednostavnijim pismom, pa je u 3000. g.
pne. nastalo hijeratsko (svešteničko) pismo, a od 800. god. do 500. god. pne. koristi se
demotsko (narodno) pismo.
