UNIVERZITET 

FAKULTET 

Predmet: Vazdušni saobraćaj

SEMINARSKI RAD

Međunarodna organizacija za civilni vazdušni saobraćaj – ICAO

Predmetni profesor:

Student:

2

SADRŽAJ:

UVOD

............................................................................................................................................................3

1.VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

......................................................................................................................4

2.IATA ISTORIJAT

....................................................................................................................................5

3. CILJ I ZADATAK

...................................................................................................................................7

3.1. Vizija i misija

.....................................................................................................................................8

4. IATA STANDARDI

.................................................................................................................................9

5. IATA KODOVI

......................................................................................................................................12

5.1.

 

IATA avionski i lokacijski kodovi

.................................................................................................12

5.2. Katalog avio-kompanija i identifikatori lokacije

.........................................................................13

5.3. Imenovanja konvencije

...................................................................................................................14

6. ULOGA VAZDUHOPLOVSTVA U OLAKŠAVANJU TRGOVINE

.............................................15

7. SIGURNOST

..........................................................................................................................................17

7.1. Strategija bezbednost

.....................................................................................................................18

7.2. Globalno upravljanje vazduhoplovnim podacima (GADM)

......................................................18

7.3. Rešenja za bezbednost i letenje

......................................................................................................19

7.4. Bezbednost i kvalitet

.......................................................................................................................19

8. ZAŠTITA ŽIVTNE SREDINE

.............................................................................................................20

8.1. Politika vazduhoplovstva i životne sredine

...................................................................................20

8.2. Akcija za životnu sredinu

...............................................................................................................20

8.3. Savetodavno veće za održivost i životnu sredinu (SEAC)

...........................................................20

9. VAZDUHOPLOVNA GORIVA

...........................................................................................................22

9.1. Smernice za servisiranje goriva

.....................................................................................................22

ZAKLJUČAK

............................................................................................................................................23

background image

4

1. VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

Vazdušni saobraćaj je najbrži vid saobraćaja kojim se danas prevoze putnici roba, ali je i 

najskuplji. Manji značaj ima teretni vazdušni saobraćaj i u ukupnom obimu prometa tereta svih 

vrsta ovaj vid saobraćajnog transporta tereta i roba zauzima beznačajan udeo. Ima veliki značaj u 

međunarodnom prevozu putnika na velikim distancama.Infrastrukturu vazdušnog transporta 

predstavlja mreža aerodroma međunarodnog i lokalnog značaja. Aerodromi imaj ulogu da 

upravljaju letovima, primaju putnike, organizuju njihove usluge. U međunarodnim vazdušnim 

vezama učestvuje preko 1000 aerodroma. Najveći aerodromi svijeta (od 30 do 70 miliona 

putnika godišnje) nalaze se u SAD (Njujork, Čikago, Atlanta, Dalas, Los Andjeles) u Velikoj 

Britaniji (London), Japanu (Tokio), Francuskoj (Pariz), Njemačkoj (Frankfurt na Majni).

Vazdušni transport, kao univerzalni, ima preimućstvo u prevozu putnika na srednjim i dugim 

linijama, na kojima se mogu prevoziti i određeni tereti.

Osnovne pozitivne karakteristike vazdušnog transporta su:visoka brzina prevoza, fleksibilnost, 

manevar i operativnost, relativno niža kapitalna ulaganja; dok su negativne karakteristike: 

zavisnost od klimatskih uslova, manje količine robe, buka.

Vazdušni saobraćaj je proces premještanja, odnosno prevoza osoba i/ili stvari, kao i bilo koja 

druga upotreba ili djelovanje u vazdušnom prostoru. Osnovna podjela vazdušnog prometa je na 

civilni i vojni. Vojni vazdušni promet je vazdušni promet u kome učestvuju vojni avioni, a koji 

isključivo služi u vojne svrhe. Civilni vazdušni promet je sav vazdušni promet osim vojnog 

zračnog prometa i dijelimo ga na: javni vazdušni promet u koji spada linijski i povremeni prevoz 

osoba ili stvari; domaći vazdušni promet je promet koji se obavlja u vazdušnom prostoru neke 

države; međunarodni vazdušni promet je promet koji se obavlja u vazdušnom prostoru iznad 

teritorija dvije ili više država; poseban vazdušni promet u koji spada vazdušni promet koji nije 

uključen u javni vazdušni promet.

5

2. IATA ISTORIJAT

IATA je formirana u aprilu 1945. godine u Havani na Kubi. Naslednik je Međunarodne 
asocijacije za vazdušni saobraćaj, koja je osnovana 1919. godine u Hagu, Holandija. IATA se 
pri svom osnivanju sastojala od 57 avio-kompanija iz 31 zemlje. Veliki dio ranog rada IATA-
e bio je tehnički, a IATA je pružila doprinos novostvorenoj Međunarodnoj organizaciji 
civilnog vazduhoplovstva (ICAO), što se odrazilo na aneksima Čikaške konvencije, 
međunarodnog ugovora koji i danas uređuje tehničku oblast međunarodnog vazdušnog 
transporta.

Cilj organizacije je da pomogne avio-kompanijama da ostvare zakonsku konkurenciju i 
ujednačenost cijena. Pri obračunu cijena, IATA je podelila svijet na tri regiona:

1. Sjeverna, Južna i Srednja Amerika.
2. Afrika, Bliski istok i Evropa (IATA Evropa obuhvata Evropu i Alžir, Maroko i Tunis).
3. Azija, Australija, Novi Zeland i pacifička ostrva.

Čikaška konvencija nije rezultirala konsenzusom o ekonomskoj regulaciji avio-industrije. 
Prema Varrenu Koffleru, IATA je osnovana da popuni nastalu prazninu i obezbijedi 
međunarodnim avio-prevoznicima mehanizam za fiksiranje cijena. 

Krajem 1940-ih IATA je počela da održava konferencije kako bi utvrdila cijene međunarodnih 
avio-putovanja. Sekretar IATA-e J.G Gazdik izjavio je da je organizacija težila da utvrdi 
cijene na razumnim nivoima, uzimajući u obzir troškove operacija, kako bi avionskim 
kompanijama osigurala razumnu dobit. 

1947. godine, u vreme kada su mnoge avio kompanije bile u državnom vlasništvu i stvarale 
gubitke, IATA je delovala kao kartel, a vlade su ga teretile postavljanjem fiksne cijene karata 
koja je izbjegavala konkurenciju cijena. Prva saobraćajna konferencija održana je 1947. u Rio 
de Janeiru i postigli jednoglasni dogovor oko nekih 400 rezolucija. Generalni direktor IATA-e 
Villiam Hildred ispričao je da se oko 200 rezolucija na konferenciji u Rio de Janeiru odnosilo 
na uspostavljanje jedinstvene strukture tarifa koje se naplaćuju za međunarodni vazdušni 
prevoz.

Američki odbor za civilnu vazduhoplovstvo nije intervenisao da zaustavi IATA-ino 
utvrđivanje cijena, a profesor prava Louis B. Schvartz 1954. godine osudio je neaktivnost 
odbora kao „abdikaciju sudske odgovornosti“.

background image

7

3. CILJ I ZADATAK

IATA je čisto nepolitička, komercijalna regulatorna organizacija i ima ovlašćenja da reguliše 
svaki akt svojih sastavnica. 

Glavni ciljevi IATA-e su:

Da bi se obezbijedio siguran, redovan i ekonomičan vazdušni prevoz u korist ljudi širom 
svijeta;

Pružanje sredstva za saradnju;

Da bi se spriječio ekonomski otpad izazvan nerazumnom konkurencijom;

Da podstakne umjetnost dizajniranja i upotrebe vazduhoplova u miroljubive svrhe;

Promovisati i razvijati međunarodni turizam;

Pružanje zajedničke platforme za turističke agencije i turoperatore;

Pružanje mogućnosti za obuku i obrazovanje za članove;

Da sarađuje sa Međunarodnom organizacijom civilnog vazduhoplovstva i drugim 
međunarodnim i nacionalnim organizacijama.

Zastupajući industriju

Jedan od ciljeva IATA-e je da pomogne donosiocima odluka da budu informisani i razumeju više 
o industriji povećavanjem svijesti o doprinosu vazduhoplovstva ekonomijama različitih zemalja i 
svijeta. IATA uzima u obzir uzroke avio kompanija širom svijeta, boreći se protiv njih kada su 
nameti ili porezi nerazumno visoki, i pokušava da zastupa pro-avionske propise.

Vodeća u industriji

Kao lider u industriji, IATA ima za cilj da pomogne avio kompanijama da pojednostave svoje 
sisteme i procese i bolje opslužuju putnike, istovremeno smanjujući troškove i povećavajući 
njihovu efikasnost. Procenjuje se da će njegova inicijativa "Pojednostavljivanje poslovanja" 
uštedeti globalnoj avio-industriji iznos od 18,1 milijarde dolara svake godine. Program IATA 
revizije operativne bezbednosti procenjuje operativni sistem upravljanja i kontrole 
aviokompanija. Preko 70 godina razvili smo globalne komercijalne standarde na kojima je 
izgrađena industrija vazdušnog saobraćaja. Naš cilj je da pomognemo aviokompanijama 
pojednostavljivanjem procesa i povećanjem udobnosti putnika, istovremeno smanjujući troškove 
i poboljšavajući efikasnost.

Želiš da pročitaš svih 24 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti