Menadžment u policiji

UVOD

U ovom eseju ću govoriti o Menadžmentu u policiji, osnovnim funkcijama menadžmenta u policiji kao i vještinama policijskog menadžmenta. Menadžment je, kao koncept, potreban svakoj organizaciji, pa i policiji. To je stabilizirajući faktor koji omogućava obavljanje posla u organizaciji. On služi kao vodilja za bilo koju aktivnost usmjerenu ka nekom cilju čija je težnja postizanje ciljeva. Menadžment mora da omogući brojnim timovima, odnosno grupama timova, jedinicama i pojedincima i njihovim resursima da rade zajedno ulažući napore u postizanje zajedničkog cilja.
Pošto je menadžment racionalan proces, menadžer je neko ko je odgovoran za racionalno organizovanje strukture, resursa i osoblja. U poređenju sa tim, vođa  – lider je osoba koja pored svojih zadataka rukovođenja ima i odgovornost komandovanja jedinicom ili geografskim podrucjem. Menadžment policijske organizacije treba posebno da posmatra uslove i promjene u svojoj okolini kako bi obavljao  svoje funkcije na način koji će biti od obostrane koristi za okolinu i za organizaciju. Ni jedna organizacija ne postoji u vakuumu. Svaka organizacija ima uticaj na društvo u kom se nalazi, i prema njemu je odgovorna. Ako u ticaj koji ima organizacija na društvo  ili svoju oklinu nije uređen ili nadgledan, može doći do  ozbiljnih negativnih posledica. Od svih različitih organizacija koje postoje, policija ima najveću odgovornost prema društvu. To je odgovornost koja se ne smije izgubiti

OSNOVNE FUNKCIJE MENADŽMENTA U POLICIJI

Menadžment u današnjim organizacijama, pa i u policiji, mora rutinski obavljati osnovne funkcije. Te funkcije su neophodne i za dnevne i za dugotrajne operacije. Da bi bili efikasni menadžeri moraju ne samo razumjeti ove  osnovne funkcije, vec ih i konstantno moraju i primjenjivati i ovladati njihovom upotrebom.
Osnovne funkcije menadžmenta su:

1.    Planiranje – znaci određivanje ciljeva, i neposrednih ciljeva, odlučivanje kako, kad i sa kim moraju biti postignuti u neko dogledno vrijeme. To zunači odlučivanje u vezi sa potrebnim resursima i određivanje sredstava za ocjenjivanje da li su neposredni ciljevi ispunjeni.
2.    Organizovanje –  znači uspostavljanje geografskih, funkcionalnih i hijerarhijskih struktura za realizaciju plana. To, takođe, znači odrđivanje efikasne i efektivne upotrebe resursa.
3.    Kadriranje – znači izbor i raspodjela pravih ljudi, na prave poslove.
4.    Usmjeravanje  – znači razumijevanje organizacije i ciljeva, pružanje odgovarajućeg nadzora i vođenja, i postavljanje pravila i propisa (npr. „Pravilo službe“) s tim u vezi.
5.    Koordiniranje – znači da obezbjeđivanje da napori i rad pojedinaca i jedinica zajedno vodi, ka ostvarenju postavljenih neposrednih ciljeva, održavanje linija, komunikacije, saradnje kao i najbolje iskorišćenje vremena , osoblja i materijala.
6.    Izvještavanje – znači prosljeđivanje informacije u okviru organizacije, održavanje sistema čuvanja podataka, sprovođenje istraživanje u cilju povećavanja efektnosti i efikasnosti.
7.    Finansije – znači efektivna i efikasna upotreba finansijskih resursa za osoblje, opremu i zalihu.
8.    Kontrola i ocjenjivanje  – znači provjeravanje da li je organizacija ili sekcije ispunila postavljene ciljeve i da li su pojedinci i odjeljenja postigli svoje ciljeve kao što je planirano.
9.    Pružanje povratne informacije – znači traženje i nuđenje informacije u vezi sa ciljevima i naporima organizacije.
Na ove funkcije se ne može gledati kao na strogo odvojene jedna od druge. One više rade međuzavisno. Na primjer prosljeđivanje informacije „(Izvještavanje)“ prati lanac  komande „(Organizovanje / strukturiranje)“.

VJEŠTINE MENADŽMENTA U POLICIJI

Da bi bili uspješni, svim menadžerima su potrebne tri osnovne vještine:

1.    Konceptualne vještine.
2.    Vještine međuljudskih odnosa.
3.    Tehničke vještine.

Menadžeri treba da razvijaju sve tri vještine. Kako se krećete najviše u organizacionoj hijerarhiji , ove vještine mijenjaju svoj raspored. Sve su važne , ali njihov doprinos u zavisnosti od nivoa menadžmenta ne može biti promjenljiv. To znači da su tehničke vještine potrebnije nižim nivoima menadžmenta dok su na višim nivoima konceptualne vještine ključ uspjeha.
Konceptualne vještine održavaju sposobnost sagledavanja kompletne slike. Efikasni menadžeri moraju biti sposobni da razumiju u kakvom se međusobnom odnosu nalaze svi dijelovi organizacije. Svaka preduzeta radnja ima posljedice koje se osjećaju u organizaciji. Uspjeh jednog dijela zavisi od uspjeha drugog. Takođe, neuspjeh jednog dijela može ugoziti uspjeh kompletne organizacije.Sposobnost sagledavanja spoljašnje perspektive je važan dio konceptualnih vještina. Ona od menadžera zahtijeva sposobnost prepoznavanja promjena koje se dešavaju u organizacionoj sredini i razumijevanje njihovog uticaja na organizaciju.
Vještine međuljudskih odnosa  su do određene mjere potrebne svim nivoima menadžmenta , to znači da su dobre vještine međuljudskih odnosa stalno potrebne  menadžerima. Kao menadžer bez obzira na kom nivou, potrebno je da radite sa ljudima. Ljudi daji organiyaciji intelektualni kapital, koji se kao vrijedan resurs nalazi u rukamai odgovornosti menadžera. Ako želite da izbjegnete da radite sa drugima , rad u menadžmentu nije za vas. Potrebno je da cijenite ljude i doprinos koji daju organizaciji. Posjedovanje vještina međuljudskih odnosa je sposobnost menadžera da efikasno kao član tima radi kao član tima, i da izgrađuje saradnju u okviru tima. Tehničke vještine  podrazumijevaju vještinu i razumijevanje obavljanja praktičnih zadataka, poput metoda , procesa, procedura ili tehnika. One takopđe obuhvataju, sposobnost razumijevanja dostupne tehnologije za obavljanje posla, korišćenje stručnog znanja i analitičkih sposobnbosti. Rukovodilac operativnog nivoa treba da vrši nadzor ljudi koji direktno izvršavaju sve one operacije koje čine temelj organizacije.