Metodologija

REZIME
Razvijene privrede sveta svoj dalji razvoj baziraju na razvoju i unapredjenju poslovanja na finansijskim tržištima. Ovaj rad se bavi problematikom funkcionisanja finansijskog tržišta i jednog njegovog dela – tržišta kapitala. Finansijsko tržište je produkt visokorazvijenih ekonomija sveta. Sve više zemalja u svetu koje se nalaze u rangu zemalja u razvoju, ali i tranzicione privrede posebnu pažnju pridaju ovom segmentu finansijskog tržišta. Finansijska tržišta predstavljaju način putem koga najčešće preduzeća i država pribavljaju dodatna sredstva za svoje investicione projekte i javne potrebe, ali i mogućnost za investitore da ulažu svoja slobodna sredstva, kako u težnji za njihovo realno očuvanje protivu inflacije, tako i u nastojanju da kroz stope prinosa obezbede njihovo realno uvećanje. To, praktično, znači prenos novčanih sredstava sa onih fizičkih i pravnih lica koja raspolažu većim slobodnim iznosima, od onih koji ih žele ili mogu samostalno uložiti, na ona fizička i pravna lica čiji je dohodak nedovoljan za finansiranje tekućih i razvojnih planova i programa iz oblasti proizvodnje, potrošnje, prometa i usluga za koje se pretpostavlja da su društveno i ekonomski opravdani.Tržište kapitala je skup institucija, finansijskih instrumenata i mehanizama, pomoću kojih se novčana sredstva nude i traže dugoročno. To je specijalnizovano tržište na kome se trguje dugoročnim novcanim sredstvima – kapitalom i dugoročnim vrednosnim papirima. Shodno tome, kada su nekome potrebna investiciona sredstva, on ih može obezbediti na tržištu kapitala, emitujući obveznice (zajmovni kapital), ili emitujući akcije (akcijski kapital). Upravo su instrumenti i institucije tržišta kapitala predmet istraživanja ovog rada.

Ključne reči: finansijsko tržište, tržište kapitala, obveznice, municipalne obveznice, pravna regulativa, institucionalna infrastruktura
SUMMARY
Developed economies of the world their further development based on the development and improvement of business in the financial markets. This paper deals with the functioning of financial markets and one of its parts – the capital markets. The financial market is the product of highly developed economies of the world. More and more countries in the world that are in the range of developing countries and transition economies but pay special attention to this segment of the financial markets. Financial markets are a means by which companies and states usually obtain additional funds for their investment projects and public needs, but also an opportunity for investors to invest their free assets, in pursuit of their real conservation against inflation, and in an effort to ensure the rate of return their real magnification. This practically means a transfer of funds from those individuals and legal entities that possess larger amounts of free, from those who want to, or can independently invest in those natural and legal persons whose income is insufficient to fund current and development plans and programs in the field production, consumption, trade and services, which are presumed to be socially and economically opravdani.Tržište capital is a set of institutions, financial instruments and mechanisms by which the funds are offered and are looking for a long term.It is specijalnizovano market for trading long-term monetary assets – capital and long-term securities.Consequently, when someone needs investment funds on them can provide the capital market by issuing bonds (loan capital), or by issuing shares (equity). It was the instruments and institutions of capital markets studied in this work.

Keywords: financial market, capital market, bonds, municipal bonds, legislation, institutional infrastructure

PROBLEM ISTRAŽIVANJA

Tržište kapitala i obveznice kao predmet trgovanja na ovom segmentu finansijskog tržišta predmet je ovog rada. Pored ovog u radu se akcenat stavlja i na glavne učesnike kako na kompletnom finansijskom tržištu, tako i na samom tržištu kapitala.
Hartije od vrednosti su imale i imaju veliki značaj i uticaj na razvijenim svetskim finansijskim tržištima. Trgovina hartijama od vrednosti bitan je činilac ekonomskog razvoja odredjene zemlje. Pojedine razvijene zemlje današnjice svoj ekonomski rast i razvoj su bazirale upravo na razvoju tržišta kapitala i uopšte finansijskog tržišta, a da pri tome razvoj tržišta kapitala nije pratio i industrijski razvoj. Naime, tržište kapitala je bilo pokretačka snaga industrije.
Kada je u pitanju Srbije i razvoj finansijskog tržišta, može se reći da je na pola puta. Prvu polovinu puta Srbija veoma uspešno sprovela početne reforme svog finansijskog sektora, ali se je na tome zaustavila. Naime, država kao najveći poslodavac na teritoriji jedini je emitent obveznica. Industrija koja je do raspada, najpre SFR, a kasnije i SR Jugoslavije igrala bitnu ulogu u razvoju države, naglo je oslabila što zbog ekonomskih dešavanja na kraju 20. veka. što zbog ratnih dešavanja na početku i kraju 90-tih godina.
Pravni okvir, koji je neophodan za uspešno i kvalitetno konstituisanje tržišta kapitala i kompletnog finansijskog tržišta, je postavljen i odredjen veoma dobro. Medjutim, problem sa tržištem kapitala i konkretno emitovanjem i trgovanjem obveznicama na njemu jeste mali broj emitenata dužničkih hartija od vrednosti. Kako se industrija sporo oporavlja od raznih negativnih dešavanja iz prošlosti, razvoj tržišta kapitala bi trebalo bazirati na emitovanju dužničkih hartija od vrednosti u kojima su pored države emitenti i organi lokalnih samouprava i pokrajina. To bi dovelo do bržeg privlačenja kapitala, kako iz domaćih tako i iz inostranih izvora, ali bi dovelo i do aktivnijeg uključivanja organa lokalnih samouprava u sam proces investiranja.
Mnogi analitičari i teoretičari su skeptici po pitanju razvoja tržišta dužničkih hartija od vrednosti, jer su mišljenja da se rast i razvoj ekonomije isključivo bazira na primarnom i sekundarnom sektoru privrede, a ne finansijskom – virtuelnom sektoru. Isti su stava da je lako razvijati uslužni sektor kada se ima šta ponuditi za razmenu, inostranim turistima…
Medjutim, kako je procenat učešća usluga u stvaranju svetskog bruto proizvoda daleko veći od učešća primarne i sekundarne delatnosti, nameće se nužnost razvoja uslužnog sektora, ali i njegov razvoj. Nekada je trgovina imala primat, dok su danas finansijske usluge prioritet razvoja tercijalnog sektora.
U savremenim uslovima privredjivanja sa razvojem brojnih oblika privrednih društava javila se mogućnost učešća istih na tržištu kapitala. To je dovelo do mogućnosti da preduzeća emitovanju kako akcija (kao vlasničkih hartija od vrednosti), tako i obveznice kao dužničke hartije od vrednosti. Emitovanjem obveznica preduzeće se zadužuje na tržištu kapitala, ali istovremeno dolazi do „svežeg kapitala“ koji omogućuje rast i razvoj. Tako je došlo i do nastanka korporativnih obveznica.
Sam naslov rada odredio je i predmet istraživanja. U radu se poseban akcenat stavlja na municipalne obveznice koje su podogno tle, kako za razvoj tržišta kapitala tako i sam razvoj procesa investiranja.