Zaštita informacionih sistema
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio DesertFox 28. januar 2015. Prijavi dokument
METODOLOGIJA
NAUCNOISTRAŽIVAČKOG RADA
1. POJAM, PREDMET I SADRŽAJ METODOLOGIJE
Metodologija je naucna disciplina i potice od slozenica grckih rijeci meta, hodos i logos i oznacava puteve naucnog istrazivanja pomocu odabranih metoda. Ona je filozofska disciplina, dio logike, koja proucava sveukupnost puteva, oblika i nacina naucnog istrazivanja pomocu kojih se dolazi do naucnog saznanja. Metodologija je posebna logicka disciplina ciji je zadatak proucavati i razvijati logicke okvire saznanja, ali i istrazivackih sredstava i postupaka koje odredjena nauka ili grupa srodnih nauka primjenjuje u svojim istrazivanjima i pomocu kojih pokusava doci do novih saznanja. Osnovna je funkcija metodologije logicko-epistemoloska kritika jedinstvu naucno-istrazivacke prakse u svim aspektima (organizacionom, logickom, tehnickom i strateskom). To je teorija naucno-istrazivackog rada. Metodologija je alat, instrument pomocu kojeg nauka dolazi do svojih saznanja. Ona utvrdjuje, formulise i proucava opste principe kojima se dolazi do naucnog saznanja; utvrdjuje karakteristike i okvire postupaka i metoda istrazivanja. Na neki nacin metodologija se bavi problemom naucne strategije ( kako racionalno doci do rezultata). Ona razmatra sveukupnost metoda i oblika istrazivanja u odredjenoj nauci, ali istovremeno kriticki posmatra istrazivacku praksu i logicku stranu istrazivackih postupaka. Njen cilj je da sistematizuje i odabere najprikladnije metode za odgovarajucu naucnu disciplinu (ekonomija, pravo, medicina), zato se cesto metodologija definise kao nauka o metodama, sto je i logicno, jer metode predstavljaju tkivo metodologije.
Razlikujemo opstu metodologiju, posebne i pojedinacne metodologije. Opsta metodologija bavi se opstim problemima logickog misljenja i saznavanja, odnosno opstim metodama, putevima, nacinima i nacelima istrazivanja, proucava saznajne metode primjenjive na svim podrucjima. metode, oblici i postupci istrazivanja zavise od cilja, zadataka i predmeta (sadzaja) istrazivanja. Buduci da su cilj, zadaci, predmet i sadrzaj istrazivanja u pojedinim naucnim podrucjima, poljima i granama razliciti, moguce su i posebne metodologije koje proucavaju metodoloske probleme odredjenog podrucja nauke ( npr. metodologija prirodnih nauka ili metodologija drustvenih nauka) i pojedinacne , specijalne metodologije, koje proucavaju metodoloske probleme odredjenih naucnih grana sama po sebi specificna, mora imati svoju specificnu metodologiju. Posebne i pojedinacne metodologije prema tome, bave se problemima istrazivanja konkretnog naucnog podrucja ( polja, grane) i predmeta istrazivanja. Temelje se na zakonitostima i saznanjima opste metodologije, aliih prilagodjavaju specificnostima svog predmeta istrazivanja. One imaju i specificnosti koje su uslovljene predmetom, svrhom i karakterom istrazivanja u konkretnoj naucnoj disciplini. Pojedinacne metodologije osnovne teorijske postavke, ali ih modifikuju u skladu sa problemima, predmetom i zadacima vlastitih istrazivanja. Istrazuju specificne puteve i postupke utvrdjivanja vlastitih saznanja, stvaraju i strukturisu vlastiti naucni sistem.
Funkcija je metodologije, ali i same metodologije kao naucne discipline, naucno uobliciti sisteme stecenih saznanja. Ona ubrzava procese sinteze razlicitih pristupa i teorijskih shvatanja koja postoje u njenom naucnom sistemu.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.