Odlomak

UVOD

U didaktici odavno vlada dilema oko pojma kombinovano odeljenje. Podeljenom školom smatra se škola u kojoj jedan učitelj radi sa jednim razredom, a škola u kojoj radi jedan učitelj sa svim razredima je nepodeljena. Nekada se koristio termin jednorazredna škola, sa jednim kombinovanim odeljenjem u kojem je radio jedan učitelj, a ako je u školi bilo dva kombinovana odeljenja i dva učitelja, onda je to bila dvorazredna škola. Za kombinovano odeljenje koriste se termini poput nediferencirana škola, ili mala seoska škola, zbog toga što uglavnom postoje na seoskom području u kojima je smanjen broj stanovnika, zbog niskog nataliteta i drugih razloga.

Bez obzira na terminološku raznovrsnost među navedenim nema bitnih razlika. Ono što je bitno jeste istovremeni rad jednog učitelja sa više razločitih razreda.

Prema tome, kombinovano odeljenje je odenjenje koje je sastavljeno od učenika dva, tri ili četiri razreda sa kojima istovremeno radi jedan učitelj.

 

 

 

 

MODELI KOMBINOVANJA RAZREDA U ODELJENJU

U praksi se nailazi na različite modele kombinovanja. Međutim, didaktičari se međusobno ne slažu.

Jedni smatraju da treba spajati bliže razrede ( I, II, III, IV) i to argumentuju sličnošću nastavnih programa i mogućnošću da se organizuje zajednički rad za dva razreda. Nastavniku je, kako ova grupa didaktičara misli, tada lakše, dok učenici starijeg razreda ponavljaju prošlogodišnje gradivo, a istovremeno i „vuku“ učenike mlađeg razreda napred.

Rade Vuković sa grupom didaktičara dokazuje da treba spajati udaljenije razrede (I i III, II i IV), jer kako kažu, to garantuje da će se sa svakim razredom posebno raditi i da će se zasigurno realizovati svi nastavni programi. Ovaj stav odbranjuju tako što smatraju da nastavnik, tj. učitelj neće istovremeno obrađivati dva programa i da učenicima mlađeg razreda pažnja neće skretati na ono što rade stariji učenici jer im je gradivo isuviše teško, nego će se skoncentrisati na ono što im je zadato za samostalan rad dok nastavnik nepostredno radi sa starijim razredom.

Učitelju ostaje da sam odabere kombinaciju pri čemo mora voditi računa o spoljašnjoj i unutrašnjoj organizaciji nastavnog rada . Spoljašnju organizaciju određuje materijalno-tehnički uslovi – prostor, oprema, nastavni plan i program, zakonski propisi, školski kalendar, broj učenika u odeljenju, udžbenici. Na spoljašnji deo organizacije učitelj ne može da utiče.

Unutrašnja organizacija rada u kombinovanom odeljenju je didaktičko-metodička organizacija. Ona je zavisna od učitelja, od njegove opšte i didaktičko-metodičke kulture, pristupa radu, zalaganje, stručnog usavršavanja. Učitelj treba da na što bolji način planira nastavne sadržje, da se pripremi za nastavu, da organizuje čas, odabere prikladne metode i sredstva, da se opredeli za najbolji način realizacije časa i da dobro rasporedi učenike. Najbolji rezultati, bez obzira koju kombinaciju učitelj odabere, postižu se ako se zadovolji i spoljašnja i unutrašnja organizacija.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Obrazovanje

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari