Modeli osiguranja imovine

OSIGURANJE IMOVINE
Funkcija zaštite imovine i lica kao jedna od osnovnih funkcija osiguranja
Institut osiguranja je prvenstveno nastao zbog zaštite imovine i lica kao osnovne funkcije, a sa razvojem osiguranja povećao se broj funkcija koje su od izuzetnog značaja za pojedince i društvo u cjelini.
U teoriji postoji saglasnost da savremeno osiguranje ima sljedeće funkcije: zaštita imovine i lica, akumulaciona funkcija, funkcija poboljšanja uslova za život (socijalna funkcija) i međunarodna funkcija osiguranja.
Funkcija zaštite imovine i lice je najstarija funkcija osiguranja i iz nje proizizlaze ostale funkcije. One se ostvaruju posredno i neposredno.
Neposredno čuvanje imovine i lica ostvaruje se preventivnom i represivnom funkcijom osiguranja i putem bonifikacije. Neposredno čuvanje imovine i lica sprječava nastanak šteta (dok posredno čuvanje imovine i lica samo nadoknađuje već nastalu štetu), doprinosi umanjivanju već nastale štete i stimuliše osiguranike da sami efikasnije štite svoju imovinu. Preventivne mjere predstavljaju najznačajniji vid neposredne zaštite imovine i lica a njihov je cilj da štete ili ne nastanu ili da nastaju u što manjem obimu. Osiguranici (u skladu sa zakonskim aktima) plaćaju premiju ali izdvajaju i dio za organizaciju i sprovođenje preventivnih mjera. Sistem bonifikacije obuhvaća stimulativne mjere za osiguranike da se savjesno odnose prema osiguranoj imovini (što je istovremeno i interes osiguranika) i podrazumijeva umanjivanje visine premija za takve osiguranike.
Bonifikacionih mjera stimulišu savjesne osiguranike, a represivne mjere sankcionišu nesavjesni osiguranici. Društvo za osiguranje nije dužno da isplati naknadu ukoliko je šteta izazvana namjerno ili prevarom. Osiguranik je dužan da preduzme sve mjere potrebne da se spriječi nastupanje osiguranog slučaja, a ukoliko on ipak nastupi, dužan je da se ograniče njegove štetne posljedice.
Pored zaštite pojedinaca i društva, savremeno osiguranje ima i funkciju zaštite trećih lica koja se utvrđuje uvođenjem obaveznih osiguranja na osnovu zakona. Dakle, štite se treća lica koja su bez svoje krivice pretrpjela štetu na svojoj ličnosti ili imovini.

Imovinski rizici
Svako ko posjeduje imovinu suočen je sa imovinskim rizicima iz prostog razloga što se ovakvi posjedi mogu uništiti ili ukrasti. Imovinski rizici uključuju dva tipa gubitka: direktni i indirektni (posljedični) gubitak. Direktni gubitak je najjednostavniji: ako je kuća uništena požarom, vlasnik gubi vrijednost kuće. Međutim, pored gubitka vrijednosti same zgrade, vlasnik imovine nema više gdje da stanuje, a tokom vremena potrebnog za ponovnu izgradnju kuće vlasnik će biti izložen dodatnim izdacima živjeći na nekom drugom mjestu. Ovaj gubitak upotrebe uništenog kapitala je „indirektni“ ili „posljedični“ gubitak.“
Imovinski rizici, obuhvaćaju dva tipa gubitaka i to:

1. gubitak imovine i
2. gubitak prihoda zbog nemogućnosti upotrebe imovine.