Odlomak

Motivi i motivacija u fizičkom vaspitanju

Rezime: Savremena pedagoška gledišta na vaspitno – obrazovni proces, a time i na nastavu fizičkog vaspitanja obrazlažu potrebu motivacije i u nastavi fizičkog vaspitanja kao izuzetno značajnom faktoru bez koje bi fizičko vaspitanje vrlo lako zapalo u «prakticizam» i bilo bi tretirano samo kao vještina. Da bi ostvarili povoljne rezultate u procesu fizičkog vaspitanja nije dovoljno samo obezbjediti potrebne materijalne uslove, dobar stručni kadar i odgovarajuće nastavne programe, već to umnogome zavisi i od odnosa učenika prema fizičkom vaspitanju.
Efekti tjelesnog vježbanja su utoliko veći ukoliko kod učenika postoje određene pokretačke snage, odnosno motivi koji usmjeravaju njihovu aktivnost ka postizanju određenog cilja.
Motivisati učenike pri tjelesnom vježbanju i sportskim aktivnostima znači različitim sredstvima i načinima razvijati u njima stalnu potrebu za aktivnim učešćem u tim djelatnostima a samim tim ih istovremeno pripremati za kasnije pobornike napretka fizičke kulture u našoj društvenoj zajednici.

Ključne riječi: motivi, motivacija, spoljašnji motivacioni izvori u fizičkom vaspitanju, unutrašnja «intrinsička» motivacija u fizičkom vaspitanju.

Uvod

Nastava fizičkog vaspitanja je kao nastavni predmet u savremenoj školi našla svoje pravo mjesto, mjesto koje joj pripada na osnovu naučnih postavki o njenoj ulozi i vrijednosti za pojedinca i društvenu zajednicu. Ona predstavlja programiran, dinamičan proces koji je usmjeren ka razvoju mladog naraštaja i u sadejstvu sa ostalim predmetima u školi doprinosi formiranju svestrane ličnosti učenika.
Razradom definicije ciljeva fizičkog vaspitanja u osnovnoj i srednjoj školiu primjećujemo da je zadovoljenje potreba za kretanjem (osnovna škola) i zadovoljenje bio – psiho – socijalnih potreba u oblasti fizičke kulture (srednja škola) zajedničko i za osnovnu i srednju školu, a kao posljedica toga je uvećanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Dakle, zadovoljenje potreba za kretanjem je osnov cilja fizičkog vaspitanja i u osnovnoj, i u srednjoj školi. Pored postojanja potrebe za kretanjem postoji i potreba za rezvojem zdravstvene kulture učenika neophodne radi očuvanja zdravlja (osnovna škola) odnosno i potrebe pravilnog shvatanja odnosa prema fizičkoj kulturi i potrebe za primjenom vrijednosti fizičke kulture i izvan škole, u kulturi življenja uopšte. «Međutim, samo postojanje potrebe neće pokrenuti čovjeka na aktivnosti. Da bi postale pokretači aktivnosti potrebe se moraju odraziti u ljudskoj glavi, moraju dobiti svoj psihološki oblik… ».

 
Podsticaji u fizičkom vaspitanju

Pored organskih ili homeostatičkih motiva koji predstavljaju prirodnu osnovu motiva u fizičkom vaspitanju, postoje i složeniji nehomeostatički (naučeni) motivi. Adekvatno podjeli motivacionih izvora u školskom učenju na unutrašnje i spoljašnje, tako i motivacione izvore u nastavi fizičkog vaspitanja i vannastavnim aktivnostima (sportskim sekcijama) možemo podijeliti na spoljašnje i unutrašnje. Od spoljašnjih motivacionih izvora u nastavi fizičkog vaspitanja, i u školskom učenju uopšte, ocjena zauzima važno mjesto u motivaciji učenika.

 

 

Ocjena – spoljašnji motivacioni izvor u nastavi fizičkog vaspitanja.

U literaturi se školska ocjena često navodi kao postignuće i to pod uslovom ako se izvodi kao skor uspješnih rješenja učenika. Tek tada je njeno izvođenje blisko polazištima teorije motivacije postignuća, ali ako je nastavnik izveo subjektivno kao kaznu ili kao odraz raznih okolnosti, tada ocjena nije postignuće. Ocjena pored ostalog predstavlja mjerilo koliko je učenik savladao datu materiju, koliko zna ili koliko je osposobljen, a ne šta ne zna. Disciplinovanje i kažnjavanje ocjenom rezultira demotivacijom učenika. Ocjena u nastavi fizičkog vaspitanja treba da predstavlja mjeru zainteresovanosti i zalaganja, stepen napredovanja u usvajanju predviđenih motoričkih radnji, nivo tjelesnog razvoja, posturalnog statusa i fizičkih sposobnosti.
Mnoga istraživanja su dokazala da doživljavanje uspjeha povećava motivaciju, a doživljavanje neuspjeha dovodi do slabljenja motivacije. To posebno treba imati na umu pri ocjenjivanju učenika u nastavi fizičkog vaspitanja, što znači da u formiranju ocjene na prvo mjesto treba staviti zalaganje učenika, odnosno njegov radni napor kako bi ga podstakli na dalji rad.
U nastavi fizičkog vaspitanja vrednovanje rezultata rada i ocjenjivanje je kontinuiran proces koji traje iz časa u čas praćenjem rada učenika uz obavezno korigovanje i ispravljanje grešaka u radu učenika, ukazivanje na mogućnosti efikasnijeg izvođenja vježbanja i ocjenjivanje skoro na svakom času, onih učenika koji savladaju vježbovni zadatak. Takvim načinom rada se učenici podstiču i tako dobijena ocjena predstavlja motivacioni izvor u nastavi fizičkog vaspitanja. Da bi ocjena u potpunosti djelovala kao podsticaj, ona mora biti saopštena učeniku, odnosno mora biti javna i istovremeno treba biti praćena izvjesnim objašnjenjima i dopunama nastavnika u smislu komentara o tome gdje učenik griješi, i šta je još potrebno da uvježba da bi dobio još bolju ocjenu.

 
Pohvala, priznanje

Pohvala i priznanje kao verbalna stimulacija u nastavi fizičkog vaspitanja predstavlja snažno motivaciono sredstvo. One se po pravilu iznose javno i doprinose učenikovom samopouzdanju i pozitivnoj slici o sebi. Pohvala i priznanje kao podsticaj moraju biti realni bez preuveličavanja i bez umanjivanja.Npr. Učenika koji je prije ostalih savladao vježbovni zadatak časa nastavnik pohvaljuje i trži od njeg da taj uspješno savladani zadatak demonstrira pred ostalim učenicima na času, što motivaciono djeluje ne samo na tog učenika nego i na većinu ostalih.

 

 

Plaketa, pehar, diploma

Kao motivaciona sredstva se dodjeljuju javno i svečano. U nastavi fizičkog vaspitanja se dodjeljuju za postignuti rezultat, odnosno visoko zauzeto mjesto u rangu takmičara odnosno ekipa. Učenik istrajava na aktivnostima koje vode ka osvajanju diplome, plakete i pehara, a to istrajavanje je najpouzdaniji znak motivisanosti.Pored opštih motiva koji baziraju na potrebama za fizičkom aktivnošću, i potreba za ostvarenjem uspjeha – dokazivanjem kroz takmičenje predstavlja bazu značajnom motivu.

 

 

Takmičenje

Takmičenje u nastavi fizičkog vaspitanja i u vannastavnim aktivnostima – sekcijama se može razmatrati u posebnom motivacionom značenju. Motivaciona snaga takmičenja je značajna za sve učenike, ali je istovremeno i kompleksna. Kompleksnost se odnosi na teškoće kojih nastavnici moraju biti svjesni. Takmičenje u odjeljenju ne smije da se odvija po svaku cijenu, jer dobar dio učenika nema iste ili slične sposobnosti i ne mogu sa izgledom na uspjeh da se takmiče, pa doživljavaju promašaje i teškoće.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sport

Komentari

Click to access the login or register cheese