Nezaposlenost i recesija (primjer BIH)
SADRŽAJ
1. UVOD..................................................................................................................................... 1
4. PRIORITETNI CILJEVI STRATEGIJE ZAPOŠLJAVANJA 2010 – 2014.......................16
4.1. Smanjenje deficita produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada........................17
4.3. Unaprijediti djelotvornost i efikasnost i upravljanje politikama i industrijama tržišta
1. UVOD
Tema ovog seminarskog rada je „Nezaposlenost i recesija BiH“. Kroz ovaj rad prikazat ću
teoretski i praktično nezaposlenost i recesiju na primjeru BiH. Nezaposlenost je stanje u
kojemu se dio radno sposobnih članova društva ne može zaposliti primjereno svojim
sposobnostima i kvalifikacijama, uz uobičajenu plaću. U nezaposlene se ubrajaju i svi
članovi društva koji su djelomično zaposleni, ali njihova radna snaga nije u punoj mjeri
iskorištena, ne rade puno radno vrijeme i nemaju primanja dostatna za normalno
uzdržavanje.
Nezaposlenost može biti otvorena i prikrivena. Razlikuju se četiri najvažnija tipa otvorene
nezaposlenosti: 1. frikcijska ili normalna nezaposlenost radnika koji mijenjaju posao ili ga
prekidaju zbog nestašice materijala i drugih sličnih uzroka; taj oblik nezaposlenosti ujedno
proizlazi iz nepodudarnosti ponude i potražnje rada; 2. sezonska nezaposlenost kao rezultat
nemogućnosti obavljanja nekih poslova jer su vezani za godišnja doba ili ih onemogućuju
vremenske nepogode; 3. tehnološka nezaposlenost; nastaje zbog tehničkih usavršavanja ili
preusmjeravanja proizvodnje, što čini zaposlene nepotrebnima u postojećem broju; 4.
ciklička nezaposlenost; uzrokuju je poslovni ciklusi i drugi slični povremeni poremećaji
tako da se osjetno smanjuju potrebe za radnicima, uz istodobno nesmanjenu ponudu.
Otvorena nezaposlenost naglo se povećava u doba kriza, recesija, velikih tehnoloških
revolucioniranja, elementarnih nepogoda, ratnih razaranja itd. Prikrivena nezaposlenost
proizlazi iz nedovoljnog iskorištavanja radne snage, što znači oblik nezaposlenosti unutar
postojeće zaposlenosti. Nastojanja bivših socijalističkih društava da postignu visok stupanj
zaposlenosti stvarao je suvišan, često ekonomski uvelike nepotreban broj radnih mjesta
zaposlenih.
U uvodu, posebnu pažnja je posvećena sljedećim tematskim jedinicama: 1) problem, predmet
i objekt istraživanja, 2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4)
struktura rada.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
-
Na osnovu predmeta i problema istraživanja postavljena je
radna hipoteza
Sporo
rekonstruiranje propalih poduzeća i promjena vlasničke strukture nakon ratnih
razaranja, država kao upravljačko tijelo nije dovoljno učinila da industrijsku
proizvodnju nadomjesti otvaranjem novih radnih mjesta.
Pomoćne hipoteze ( kr P.H), i to:
P.H 1:
.
Naše neznanje ograničava rast proizvodnje BiH, a samim time i
zapošljavanje novog kadra.
P.H.2:
:
Izražena siva ekonomija u BiH koja loše utječe na GDP
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
U najužoj vezi s problemom, predmetom i objektima znanstvenog istraživanja, postavljenom
radnom hipotezom i pomoćnim hipotezama, određeni su svrha i ciljevi istraživanja.
Svrha seminarskog rada je
je istraživanje ili ispitivanje objekta koji se analizira, tj. da se
istraži nezaposlenost i recesija na području Bosne i Hercegovine.
Cilj rada
je ukazati na značajnost zaposlenosti odnosno nezaposlenosti BiH, te recesije u
našoj zemlji.
1.4. Struktura rada
Rezultati istraživanja u ovom seminarskom radu su predstavljeni u pet međusobno povezanih
dijelova.
Prvi dio, odnosi se na problem istraživanja, predmet i objekt istraživanja, radnu hipotezu,
svrhu i ciljeve istraživanja te strukturu seminarskog rada zbog lakšeg praćenja materije.
U drugom dijelu, prezentiran je sam pojam tržišta rada i nezaposlenosti, te su nabrojane i
objašnjene vrste nezaposlenosti.
U trećem dijelu govori o nezaposlenosti i recesiji u BiH, te sivoj ekonomiji i sprječavanje sive
ekonomije u BiH.
Četvrti dio govori o strategijama zapošljavanja u periodu od 2010. – 2014. godine.
U posljednjem dijelu dani su sistematizirani rezultati istraživanja provedenog u seminarskom
radu, kojim je dokazivana radna hipoteza

Uz inflaciju, nezaposlenost predstavlja jedan od najtežih ekonomskih problema jer znači
izostanak proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne troškove, pridonosi značajnoj
''razgradnji'' ljudskog kapitala, povećava nejednakost (neravnopravnost) u društvu, a izaziva i
značajna psihološka opterećenja ostavljajući doživljaj beskorisnosti i bezizglednosti.
Nezaposlenost se može razvrstati prema različitim gledištima. Tradicionalna podjela tipova
nezaposlenosti prema njihovim uzrocima najčešće razlikuje:
a) normalnu,
b) cikličnu i
c) strukturnu nezaposlenost.
Normalna nezaposlenost
uključuje sezonsku i frikcijsku. Sezonska nezaposlenost
je posljedica
snažnih varijacija ekonomskih procesa u određenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim,
tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se razdoblja zatišja ne mogu premostiti
proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena. Značajne promjene na strani
ponude rada u određenim razdobljima tokom godine, na primjer u vrijeme završetka školske
godine, također mogu biti uzrok sezonskih promjena nivoa nezaposlenosti. Frikcijska
nezaposlenost
javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi između područja i zaposlenja ili kroz
različite stadije životnog ciklusa, odnosno ukoliko prelazi s jednog radnog mjesta na drugo
zahtijevaju određeno vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traženja) uzrokovano ne
savršenošću obavještavanja i mobilnosti. Obično se pretpostavlja da je takva nezaposlenost
kratkotrajna budući da podrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajućih radnih mjesta, a
za usklađivanje ponude i potražnje, odnosno spajanje radnika i poslova, potrebno je jedino
vrijeme. Čak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost, uvijek bi postojalo neko kolebanje
dok diplomirani studenti traže posao ili dok se žene nakon poroda vračaju u radnu snagu.
Kaže se da u uvjetima postojanja samo frikcijske nezaposlenost
proizvodne mogućnosti
društva su potpuno iskorištene i nezaposlenost je na minimumu frikcijske nezaposlenosti -
privremeno su nezaposleni samo oni radnici koji prelaze s jednog na drugi posao (obično oko
5-6% ukupne radne snage).
Ciklična nezaposlenost, posljedica je općeg nedostatka tražnje na tržištu roba i implicitno na
tržištu rada. Ona se javlja kada je ukupna tražnja za radom niska. Kad se smanjuju potrošnja i
N.Gregory Mankiw, Bašić M., Vilgorac E., „ Skripta osnovi ekonomije“ str. 333-334
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti