SADRŽAJ

1. UVOD..................................................................................................................................... 1

1.1.

Problem, predmet i objekt istraživanja.........................................................................2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze.................................................................................3

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja................................................................................................ 3

2. TRŽIŠTE RADA I NEZAPOSLENOST................................................................................5

3. NEZAPOSLENOST I RECESIJA BiH.................................................................................. 8

3.1. Zaposlenost/nezaposlenost i proizvodnja.........................................................................9

3.4.1. Siva ekonomija i zaposlenost..................................................................................14

3.4.2. Smanjivanje obima sive ekonomije u BiH..............................................................15

4. PRIORITETNI CILJEVI STRATEGIJE ZAPOŠLJAVANJA 2010 – 2014.......................16

4.1. Smanjenje deficita produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada........................17

4.3. Unaprijediti djelotvornost i efikasnost i upravljanje politikama i industrijama tržišta 

rada........................................................................................................................................ 20

4. ZAKLJUČAK....................................................................................................................... 21

5. LITERATURA..................................................................................................................... 22

1. UVOD

Tema ovog seminarskog rada je „Nezaposlenost i recesija BiH“. Kroz ovaj rad prikazat ću 

teoretski i praktično nezaposlenost i recesiju na primjeru BiH.   Nezaposlenost je stanje u 

kojemu   se   dio   radno   sposobnih   članova   društva   ne   može   zaposliti   primjereno   svojim 

sposobnostima   i   kvalifikacijama,   uz   uobičajenu   plaću.   U   nezaposlene   se   ubrajaju   i   svi 

članovi društva koji su djelomično zaposleni, ali njihova radna snaga nije u punoj mjeri 

iskorištena,   ne   rade   puno   radno   vrijeme   i   nemaju   primanja   dostatna   za   normalno 

uzdržavanje.

Nezaposlenost može biti otvorena i prikrivena. Razlikuju se četiri najvažnija tipa otvorene 

nezaposlenosti: 1. frikcijska ili normalna nezaposlenost radnika koji mijenjaju posao ili ga 

prekidaju zbog nestašice materijala i drugih sličnih uzroka; taj oblik nezaposlenosti ujedno 

proizlazi iz nepodudarnosti ponude i potražnje rada; 2. sezonska nezaposlenost kao rezultat 

nemogućnosti obavljanja nekih poslova jer su vezani za godišnja doba ili ih onemogućuju 

vremenske nepogode; 3. tehnološka nezaposlenost; nastaje zbog tehničkih usavršavanja ili 

preusmjeravanja   proizvodnje,   što   čini   zaposlene   nepotrebnima   u   postojećem   broju;   4. 

ciklička nezaposlenost; uzrokuju je poslovni ciklusi i drugi slični povremeni poremećaji 

tako   da   se   osjetno   smanjuju   potrebe   za   radnicima,   uz   istodobno   nesmanjenu   ponudu. 

Otvorena   nezaposlenost   naglo   se   povećava   u   doba   kriza,   recesija,   velikih   tehnoloških 

revolucioniranja,   elementarnih   nepogoda,   ratnih   razaranja   itd.   Prikrivena   nezaposlenost 

proizlazi iz nedovoljnog iskorištavanja radne snage, što znači oblik nezaposlenosti unutar 

postojeće zaposlenosti. Nastojanja bivših socijalističkih društava da postignu visok stupanj 

zaposlenosti   stvarao   je  suvišan,   često   ekonomski   uvelike   nepotreban   broj   radnih   mjesta 

zaposlenih.

U uvodu, posebnu pažnja je posvećena sljedećim tematskim jedinicama: 1) problem, predmet 

i objekt istraživanja, 2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i ciljevi istraživanja, 4) 

struktura rada.

background image

               1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

-

Na osnovu predmeta i problema istraživanja postavljena je  

radna hipoteza

 

Sporo 

rekonstruiranje   propalih   poduzeća     i   promjena     vlasničke   strukture   nakon   ratnih 

razaranja,   država   kao   upravljačko   tijelo   nije   dovoljno   učinila   da   industrijsku 

proizvodnju  nadomjesti otvaranjem novih radnih mjesta.

Pomoćne hipoteze  ( kr P.H), i to:

P.H   1:

.

 

Naše   neznanje   ograničava   rast   proizvodnje   BiH,   a   samim   time   i 

zapošljavanje novog kadra.

P.H.2:

 

Izražena siva ekonomija u BiH koja loše utječe na GDP

                   1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

U najužoj vezi s problemom, predmetom i objektima znanstvenog istraživanja, postavljenom 

radnom hipotezom i pomoćnim hipotezama, određeni su svrha i ciljevi istraživanja.

Svrha seminarskog rada je

  je istraživanje ili ispitivanje objekta koji se analizira, tj. da se 

istraži nezaposlenost i recesija na području Bosne i Hercegovine.

Cilj rada

  je ukazati na značajnost zaposlenosti odnosno nezaposlenosti BiH, te recesije u 

našoj zemlji.

                1.4. Struktura rada

Rezultati istraživanja u ovom seminarskom radu su predstavljeni u pet međusobno povezanih 

dijelova.

Prvi dio, odnosi se na problem istraživanja, predmet i objekt istraživanja, radnu hipotezu, 

svrhu i ciljeve istraživanja te strukturu seminarskog rada zbog lakšeg praćenja materije.

U drugom dijelu, prezentiran je sam pojam tržišta rada i nezaposlenosti, te su nabrojane i 
objašnjene vrste nezaposlenosti.

U trećem dijelu govori o nezaposlenosti i recesiji u BiH, te sivoj ekonomiji i sprječavanje sive 

ekonomije u BiH.

Četvrti dio govori o strategijama zapošljavanja u periodu od 2010. – 2014. godine.

U posljednjem dijelu  dani su sistematizirani rezultati istraživanja provedenog u seminarskom 

radu, kojim je dokazivana radna hipoteza

background image

Uz   inflaciju,   nezaposlenost   predstavlja   jedan   od   najtežih   ekonomskih   problema   jer   znači 

izostanak   proizvodnje   i   prihoda,   izaziva   visoke   fiskalne   troškove,   pridonosi   značajnoj 

''razgradnji'' ljudskog kapitala, povećava nejednakost (neravnopravnost) u društvu, a izaziva i 

značajna   psihološka   opterećenja   ostavljajući   doživljaj     beskorisnosti   i   bezizglednosti. 

Nezaposlenost se može razvrstati prema različitim gledištima. Tradicionalna podjela tipova 

nezaposlenosti prema njihovim uzrocima najčešće razlikuje: 

2

a) normalnu, 

b) cikličnu i 

c) strukturnu nezaposlenost.

Normalna nezaposlenost

 

uključuje sezonsku i frikcijsku. Sezonska nezaposlenost

 

je posljedica 

snažnih varijacija ekonomskih procesa u određenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim, 

tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se razdoblja zatišja ne mogu premostiti 

proizvodnjom   za   zalihe   ili   preraspodjelom   radnog   vremena.   Značajne   promjene   na   strani 

ponude rada u određenim razdobljima tokom godine, na primjer u vrijeme završetka školske 

godine,   također   mogu   biti   uzrok   sezonskih   promjena   nivoa   nezaposlenosti.   Frikcijska 

nezaposlenost

 

javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi između područja i zaposlenja ili kroz 

različite stadije životnog ciklusa, odnosno ukoliko prelazi s jednog radnog mjesta na drugo 

zahtijevaju određeno vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traženja) uzrokovano ne 

savršenošću obavještavanja i mobilnosti. Obično se pretpostavlja da je takva nezaposlenost 

kratkotrajna budući da podrazumijeva istovremeno postojanje odgovarajućih radnih mjesta, a 

za usklađivanje ponude i potražnje, odnosno spajanje radnika i poslova, potrebno je jedino 

vrijeme. Čak i kad bi ekonomija imala punu zaposlenost, uvijek bi postojalo neko kolebanje 

dok diplomirani studenti traže posao ili dok se žene nakon poroda vračaju u radnu snagu. 

Kaže   se   da   u   uvjetima   postojanja   samo  frikcijske   nezaposlenost

 

proizvodne   mogućnosti 

društva su potpuno iskorištene i nezaposlenost je na minimumu frikcijske nezaposlenosti - 

privremeno su nezaposleni samo oni radnici koji prelaze s jednog na drugi posao (obično oko 

5-6% ukupne radne snage).

Ciklična nezaposlenost, posljedica je općeg nedostatka tražnje na tržištu roba i implicitno na 

tržištu rada. Ona se javlja kada je ukupna tražnja za radom niska. Kad se smanjuju potrošnja i 

2

 N.Gregory Mankiw, Bašić M., Vilgorac E., „ Skripta osnovi ekonomije“ str. 333-334

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti