Operacijski sustav UNIX

1. Što je UNIX?
UNIX je višekorisnički i višezadaćni operacijski sustav U kojem može istovremeno
postojati više korisnika povezanih na sustav u kojem svatko od njih može imati pokrenuto više programa. Korisnici velikom prednošću Unixa smatraju mogućnost istovremenog korištenja više programa jer tako ne gube vrijeme na čekanje da jedan posao završe kako bi mogli započeti novi. UNIX se koristi na radnim stanicama, višekorisničkim serverima ali i na kućnim računalima. Na X terminalima i radnim stanicama X Window predstavlja grafičko sučelje između korisnika i Unixa. Ali ipak za poznavanje Unixa je potrebno poznavati naredbe kojim nije pokriveno grafičko okruženje, ili kad ne postoji X Window sustav kao npr. u telnet sessionu.

1.1. Osnovna struktura unix operativnog sustava

UNIX je operacijski sustav čija se struktura sastoji od 3 dijela, koja je najlakše prikazati ovom shemom:

Slika 2 .Struktura UNIX sustava
1.2. Kernel

Kernel je jezgra svakog Unix sustava, koja se učitava pri svakom pokretanju sustava te je vezana uz sam pokretački dio programa. Kernel upravlja cijelim sustavom te nam ga prezentira zajedno sa spojenim korisničkim sustavom. Glavni zadatak kernela je držati korisnika i procese odvojenima te regulirati pristup hardwareu sustava, uključujući procesor, memoriju, disk te druge ulazno izlazne uređaje. Kernel direktno komunicira s hardverom te omogućava korištenje korisničkih programa. Ti korisnički programi ne trebaju znati ništa o hardveru. Oni samo trebaju znati na koji način komunicirati s kernelom i tražiti od njega da izvrši željenu operaciju. Oni komuniciraju s kernelom kroz skup standardnih sistemskih poziva (System calls). Ti sistem pozivi traže od kernela da izvrši operacije kao što su: otvaranje, zatvaranje, čitanje, pisanje, povezivanje, izvršavanje, startanje ili promjenu zapisa zbrojeva, mijenjanje vlasništva nad datotekom ili direktorijem, promjene u novi direktorij, stvaranje procesa, determiniranje procesa, omogućavanje pristupa hardver uređajima i postavljanje granica izvornom sustavu. Kernel na naredbu korisnika uključuje i isključuje dio sustava. Npr. ako tražimo da nam računalo ispiše sve datoteke unutar direktorija naredbom ls, onda kernel “naređuje” računalu da s diska učita sve datoteke u traženom direktoriju i ispiše ih na ekran.

1.3. System calls (Sistemski pozivi)

Sistemski pozivi su sučelje između kernela i korisničkih programa koji se pokreću na
vrhu njega. Korisnici koji rukuju samo s shellom, tekst editorima ili drugim aplikacijskim programima nemaju potrebu znati mnogo o sistemskim pozivima, ali pravo poznavanje poziva je najvažnije za Unix programere. Sistemski pozivi su jedini način na koji se može pristupiti opcijama kernela, kao što je sustav datoteka, mehanizam višezadaćnosti i međuprocesno komuniciranje. Sistemski pozivi definiraju ono što je UNIX, jer sve ostalo tj. subrutine i naredbe se grade na toj osnovi. Neki od njih su povezani s podacima koje korisnici ne smiju mijenjati.

1.4. Shell

Svaki put kada se uključujemo u Unix sistem, program za uključivanje provjerava našu
šifru i korisničko ime i smješta nas u program koji se zove shell (ljuska). Shell djeluje kao sučelje između korisnika i kernela. Shell je dio korisničkog programa, a ne dio kernela. Shell omogućuje izvršavanje nekih procesa u pozadini. Shell je prevoditelj naredbi (command line interpreter (CLI)). Možemo vidjeti njegov pokazivač na ekranu obično u obliku imena računala na kojem radimo kojeg slijedi znak %. Po želji korisnik sam može promijeniti taj pokazni znak. Da bismo napravili naš željeni posao unašamo naredbe na mjesto tog pokazivača odnosno naredbene linije koja se nalazi odmah iza pokazivača. Shell funkcionira kao prevoditelj naredbi, uzima svaku naredbu i da bi bila obrađena prosljeđuje ju kernelu. On tada prikazuje rezultat operacija na ekranu. Da bismo saznali koji shell koristimo treba nam informacija koja se nalazi u shell okružnoj varijabli. Naredba echo $SHELL ispisuje vrijednost te varijable. Da bismo otkrili koji shell upravo koristimo potrebno je znati posljednji dio imena, pa tako postoje sljedeće mogućnosti:
Ime: Shell:
• /…/sh Bourne shell
• /…/csh C shell
• /…/tcsh TC shell
• /…/ksh Korn shell
• /…/bash Bourne Again shell