Odlomak

UVOD:

Religija,običaji i mentalitet u savremenoj organizaciji sve više postaju faktori organizacije.To je i prirodno jer su veliki i masovni organizacioni poduhvati učinjeni upravo na izgradnji egipatskih piramida  kao izraz volje za večitim životom faraonskih kraljeva.Saznanje da je život večit,samo da menja svet,uticalo je da se organizacija izgradnje verskih objekata poveri posebna pažnja.Savremene organizacije sve više postaju izraz određenih religijskih shvatanja.Religija i njeno funkcionisanje.Shodno navedenom,danas imamo tri tipa organizacije koje izražavaju svoje religijske osobenosti:
a) Budistička organizacija koja je karakteristična za Budizam kao versko učenje.Ova religija propoveda vrline,trpljenje i hijerarhijsku izgradnju organi-zacije u kojoj se svakoj jedinki zna mestoi uloga.Rad se tretira kao uslov opstanka,pa su danas Japan i zemlje tzv. „azijskih tigrova“,Kina u vrhu zemalja sa najvišim stepenom privrednog rasta.
b) Hrišćanska organizacija se zasniva na deset božijih zapovesti i obuhvata hrišćanski svet.Katolička organizacija više preferira ka centralizmu. Pravoslavna organizacija preferira ka decentralizovanoj organizaciji.
c) Islamska organizacija je najmlađa religija.Ona u organizaciji traži pokornost.Musliman znači „onaj koji se pokorava volji Allaha“.Ono što je u drugim zemljama Ustav,Zakon o preduzeću i drugo,to je Kur’an u Islamu.Njime se regulišu ne samo imovinski,već i društveni odnosi.Zbog toga Kur’an postaje značajan izvor u oblikovanju organizacije i poštovanje određenih pravila Kur’ana u funkcionisanju organizacije.

Kako i na koji način utiče religija na organizaciju,koje su mane i prednosti religijske organizacije?Kroz ovaj seminarski rad ću pokušati da dam odgovore na sva ova pitanja,opisujući razvoj i organizaciju tri najpoznatije svetske religije: Budizam,Hrišćanstvo i Islam.

BUDISTIČKA ORGANIZACIJA

Budizam je religija i filozofija,čiji je nastanak vezan za Indiju,Budizam je nastao još davne 527.godine pre nove ere.Osnivač ovog religijskog pravca je Siddharta Gautama koji je imao titulu  Bude,pa je tako ova religija i dobila svoje ime.
Cilj Budizma jeste dostizanje prosvetljenja ili još bolje rečeno probuđena pod čime se podrazumeva uviđanje istine,koja se krije iza pojavne strane fenomena,napuštanje i prevazila-ženje pohlepe,mržnje i neznanja,oslobođenja od svakakve patnje,odnosno dostizanja stanja blaženstva i unutrašnjeg mira –  Nirvane,a time dolazi i do prekidanja ciklusa preporođenja.
Budizam danas može da se podeli u tri velike grane a to su: Therevada,Mahajana i Vađarajna.Budizam se tokom 45 godina Budinog podučavanja i prvih nekoliko vekova posle njegove smrti brzo širio indijskim podkontinentom,a potom i centralnom,južnom,istočnom i jugoistočnom Azijom.Početkom XX veka Budizam stiže i u Evropu i Ameriku.Procenjuje se da u svetu trenutno postoji oko 450 miliona Budista a najbrojniji su: Kina (oko 102 miliona); Japan (oko 90 miliona); Tajland (oko 56 miliona); Vijetnam (oko 50 miliona); Mijanmar (oko 42 miliona); Šri Lanka (oko 12 miliona); Južna Koreja (oko 11 miliona); Tajvan (oko 10 miliona); Kambodža (oko 9 miliona); Indija (oko 7 miliona).

Četiri plemenite istine

Četiri plemenite istine predstavljaju fundamentalni koncept budizma.Njihovim uviđanjem Šakjamuni Buda je doživeo probuđenje u Nirvanu.Težnja i napor da se ove četiri istine shvate i to ne samo na intelektualnom nivou već pre svega i na intuintivnom tzv. direktnim uvidom,predstavljaju suštinu budističkog učenja i prakse.
Četiri plemenite istine su:
1) Plemenita istina o patnji – „A ovo je,monasi, plemenita isitina o patnji:rođenje je patnja,starost je patnja,bolest je patnja,smrt je patnja,biti sa onim što nam je mrsko jeste patnja,biti razdvojen od onoga što nam je drago jeste patnja,ne dobiti ono za čim žudimo jeste patnja“.
2) Plemenita istina o nastanku patnje – „A ovo je monasi plemenita istina o nastanku patnje:to je ona žudnja koja vodi do novog rođenja,što združena sa ushićenjem i strašću,uvek nalazi novo uživanje,sad tu,sad tamo-dakle to je žeđ za čulnim užicima,žeđ za postojanjem i žeđ za nepostojanjem“.
3) Plemenita istina o prestanku patnje – „A ovo je monasi,plemenita istina o prestanku patnje:to je potpuno isčezavanje i iskorenjivanje upravo te žudnje,odustajanje od nje i odbaci-vanje,oslobađanje i okretanje od nje“.
4) Plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje – „A ovo je monasi,plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje:to je upravo onaj Plemeniti osmostruki put sačinjen od ispravnog delovanja,ispravnog načina života,ispravnog napora,ispravne svesnosti i ispravne koncentracije“.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari