Odlomak

UVOD

Organizovani kriminal i terorizam spadaju u najveće savremene transnacionalne nevojne bezbednosne pretnje. I ako su im posvećena brojna međunarodna i nacionalna pravna i strategijska dokumenta, javne debate, naučne i stručne polemike i radovi, još uvek postoji problem njihove nedvosmislene identifikacije. Ne samo da se ne pravi razlika, već se u domaćoj i inostranoj bezbednosnoj teoriji i praksi između ovih fenomena često stavlja znak jednakosti. Time se samo produbljuje ionako velika konfuzija u distinkciji ovih problema i njihovom rešavanju. Situacija se dodatno komplikuje time što između nosilaca ove dve pojave često dolazi do tesne saradnje, pa i simbioze, odnosno zbog metamorfoze jednog problema u drugi tako što organizovane kriminalne grupe pribegavaju terorističkim metodama, a teroristi se bave organizovanim kriminalom.
Posledice obe navedene pojave jesu brojne. Najbolje se sagledavaju kroz prizmu nacionalne bezbednosti, shvaćene kao stanje nesmetanog dostizanja, uživanja i optimalne zaštićenosti nacionalnih vrednosti i interesa (među koji ma su i slobode, prava i bezbednost ljudi i društvenih grupa; kvalitet življenja; ustavni i pravni poredak, vladavina prava; teritorijalni integritet; politička nezavisnost; suverenitet) koja se postiže, održava i unapređuje funkcijom bezbednosti građana, nacionalnog sistema bezbednosti i nadnacionalnim bezbednosnim mehanizmima, kao i odsustvo (pojedinačnog, grupnog i kolektivnog) straha od njihovog ugrožavanja, te kolektivni osećaj spokojstva, izvesnosti i kontrole nad razvojem budućih pojava i događaja od značaja za društvo i državu.
Terorizam i organizovani kriminal postali su krajem XX i početkom XXI veka, jedne od najčešćih tema novinskih članaka, televizijskih emisija, filmova i svakodnevnih razgovora građana. Nametnuli su se kao neizbežne teme, ogromnom društvenom opasnošću, brutalnošću, prodornošću i težinom posledica koje prouzrokuju.

1. POJAM I DEFINICIJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA
Definiciju pojma organizovanog kriminala kao kriminalističkog pojma je vrlo teško dati, a da se ne nabrajaju njegova obeležja koja ga karakterišu. Bez preterivanja možemo reći od momenta kada je prvi upotrebljen izraz organizovani kriminal, jedan je od najkontroverznijh pojmova kojim se operiše u humanitarnim naukama. Njegovo poreklo nas vodi u Englesku s početka 18. veka kada je delatnost jedne bande kradljivaca na čijem se čelu nalazio Jonathan Wild nazvana upravo tim imenom. Kriminalnih bandi bilo je i ranije, ali ova je pokazala neke specifičnosti: Wild-ovi ljudi su prvo krali stvari, da bi ih ”gazda” kasnije pronalazio i vračao vlasnicima uz veliku naknadu, u protivnom, prodavao ih je preko svoje mreže ne samo u Engleskoj, nego i u Francuskoj, Holandiji, Belgiji. Wild je imao zaštitu tadašnjeg engleskog kralja George-a Prvog i tek kada je ovaj umro, biva optužen i obešen 24. maja 1729. godine. Tako je delatnost jedne bande koja je kriminalne delatnosti obavljala kao biznis, sa međunarodnim vezama i pod zaštitom najviše vlasti dobio naziv ”organizovani kriminal”, da bi se kasnije ovaj izraz počeo upotrebljavati u najrazličitijem kontekstu, što često stvara veliku konfuziju.

Današnje stanje organizovanog kriminala čini borbu protiv te društveno patološke pojave vrlo složenom i teškom. Organizovani kriminal ima svoju specifičnu fizionomiju, višeslojnost, prirodu i intenzitet njegove društvene opasnosti. Naravno, kako se menjaju opšte prilike u svetu, sam način života i mnoge druge društvene promene tako se menja i pristup ovom problemu.

Društvo na kraju 20. i početku 21. veka suočava se sa kriminalom takve vrste i intenziteta koji poprima apsolutno alarmantne razmere. Ovo naročito pogađa države koje nemaju stabilnu ekonomsko-političku situaciju, odnosno zemlje u tranziciji tzv. Zemlje trećeg sveta. Za organizovani kriminal državne granice ne predstavljaju prepreke, tako da on predstavlja i globalni problem. Kako globalizacija utiče na sve segmente života, tako utiče i na organizovani kriminal koji koristi trenutnu situaciju prelazeći granice, izlazeći iz okvira države i postaje globalni transnacionalni problem u kojem gotovo da nema države koja nije obuhvaćena ovim problemom. Teroristički napad na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine je razotkrio da su terorizam, korupcija i podmićivanje instrumenti organizovanog kriminala koji preti da poprimi planetarni značaj, i da ugrozi opstanak čoveka, ekonomije i životne okoline, kao i osnovana dostignuća i vrednosti ljudske civilizacije.

Konvencija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala koja je potpisana u Palermu 2000. godine sadrži definiciju grupe za organizovani kriminal u kojoj se navodi: ” to je grupa koja se sastoji od tri ili više lica, koja postoji jedno izvesno vreme i koja deluje sa ciljem izvršenja jednog ili više ozbiljnih krivičnih dela, radi neposrednog ili posrednog ostvarivanja naučne ili neke druge materijalne koristi. ”

Pod organizovanim kriminalom u širem smislu podrazumevaju se svi oblici udruženog kriminalnog delovanja koje odlikuje postojanje kriminalnih organizacija i organizovani pristup u izvršenju krivičnih dela, s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi. U užem (pravom) smislu, pod organizovanim kriminalom mogu da se smatraju samo oblici kriminalnog delovanja kod kojih su uspostavljene veze između šefova kriminalnih organizacija i predstavnika države i državnih organa.
Organizovani kriminal možemo definisati kao imovinski orijentisanu, kontinuiranu delatnost, koju vrse kriminalne organizacije u različitim oblastima pogodnim za ”kriminalnu eksploataciju”, a odlikuje ga visok stepen interakcije između članova, diferencijacija zadataka i korišćenje kriminalnih i ne kriminalnih metoda.

Organizovani kriminal predstavlja društveni fenomen i bezbednosni problem, i on danas predstavlja jednu od najsloženijih pretnji za opštu socijalnu i ekonomsku stabilnost i bezbednost država posebno i međunarodne zajednice u celini. Mnogostruki uslovi i pogodnosti za razvoj organizovanog kriminala na nacionalnom i međunarodnom planu, sa razarajućim posledicama u oblasti bezbednosti, otežavaju efikasan pristup ovoj bezbednosnoj pretnji, kao i pravovremenu reakciju nadležnih domaćih i međunarodnih institucija
Oblici u kojima se pojavljuje organizovani kriminal (trgovina ljudima, drogom, oružjem, korupcija, pranje novca, šverc cigareta, automobila, sajber kriminal itd.) i njegova složenost je navela autore i državne organe da umesto precizne definicije organizovanog kriminala, daju radnu definiciju tog pojma i na taj način identifikuju njegova strukturna obeležja.

Organizovani kriminalitet, iako noviji teorijski pojam, ipak je veoma stara pojava. On postoji u skoro svim zemljama i pokazuje tendenciju povećanja. U skladu s tim, zemlje u kojima je najizraženiji svakodnevno se suočavaju sa potrebom njegovog sprečavanja i suzbijanja.
Organizovani kriminalitet se od početka odvija iza paravana (nevidljiv je, a prisutan, ugrožavajuci i preteći), pa je dolazilo do stvaranja nejasnoća i protivurečnosti o samom fenomenu ove aktivnosti. Osim toga, kao društveno negativna pojava, ima izuzetnu sposobnost da koristi povoljne uslove za infiltriranje u legalne društvene strukture i da se vešto prilagodjava konkretnoj društveno političkoj i ekonomskoj situaciji ne samo unutar jedne zemlje nego i na medjunarodnom planu.

Medjutim, jos nema opšteprihvaćene definicije pojma organizovanog kriminaliteta, ni u politikološkoj, ni u kriminološkoj, ni u krivičnopravnoj literaturi. Ovome verovatno doprinosi i činjenica da je u pitanju savremeni društveni fenomen, da se ne ispoljava u svim zemljama u istim oblicima i sa istim intezitetom, već su oni primereni postojećim društvenim odnosima i uslovima za odgovarajuće vidove kriminalne delatnosti. Umesto toga, postoje mnoge slične i različite definicije, sto ukazuje na neusaglašenost stavova šta sve obuhvata sadržaj pojma organizovanog kriminaliteta. Osnovni problem odnosi se na preciznost sadržaja termina organizovani, koji moze imati više značenja. U tom smislu, često se pod isti pojam svrstava i organizovana kriminalna grupa, organizovano kriminalno udruženje ili organizacija, sve do tipa klasične mafije.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari