Organizovanje takmičenja u fitnesu
ORGANIZOVANJE TAKMIČENJA U FITNESU
SADRŽAJ
2. POJAM FITNESSA
........................................................................................................6
.................................................................................................. 7
3.1. Karakteristike sportskog događaja
..............................................................................7
3.2. Organizovanje sportskog događaja
.............................................................................8
3.3. Organizaciona struktura sporta
..................................................................................9
.................................................................................11
.............................................................................................12
6.1. Tehnološko-tehnički opis modela
............................................................................ 13
...............................................................................................13
6.1.2. Sredstva potrebna za organizaciju turnira
........................................................13
6.1.3. Razdoblje izvedbe modela
.....................................................................................14
6.1.4. Nabavka opreme i materijalnih sredstava
...........................................................14
................................................................................................15
6.3.2. Prihodi po osnovu kotizacija
.................................................................................16
6.3.3. Prihod od prodaje prehrambenih proizvoda, pića i promo materijala
6.3.4. Prihod po osnovu sponzorstva i donacija
............................................................19
..................................................................................................22
6.5. Investicije u dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu
...................................................23
6.6. Razdoblje povrata investicija
..................................................................................24
...........................................................................................24
6.8. Godišnja stopa prinosa investicija
...........................................................................27
7. TEORETSKA I PRAKTIČNA VRIJEDNOST RADA
...........................................28
- 3 -

Osjećati se dobro u vlastitoj koži, biti zdrav i sposoban za obavljenje svakodnevnih
zadaća, biti fit, cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na
zdravlje govore mnogobrojni znanstveni radovi, te se pojavio i termin zdravstvenog
fitnessa (health-related fitness) kojim su označene one sastavnice fitnessa na koje tjelesna
aktivnost može povoljno ili nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti na zdravstveni status
(Heimer i Mišigoj-Duraković 1999.). Visoki stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom
životu u cjelini kao i uspješnoj borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane
aktivnosti doprinose poboljšanju našeg ukupnog zdravstvenog i tjelesnog fitnessa. Osoba
koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali se podrazumijeva
da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage i fleksibilnosti, a nisu zanemarene niti
ravnoteža i koordinacija. Odgovarajuća tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne
mase tijela), dobra krvna slika, genetska predispozicija, dobre prehrambene navike, te
način života i rada samo su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju
organizma. Preporuke za očuvanje i poboljšanje zdravlja od strane Svjetske zdravstvene
organizacije (World Health Organization) je redovita, svakodnevna tjelesna aktivnost
umjerenog intenziteta. Odabir aktivnosti ovisi o sklonostima, sposobnostima, znanju,
željama i mogućnostima svakog pojedinca. S obzirom na klimatske uvijete, godišnja doba
i ponude mjesta u kojem se živi, dobro je kombinirati više oblika tjelesne aktivnosti.
Aerobna izdržljivost koju nazivamo i kondicija, jedna je od najvažnijih sposobnosti za
očuvanje zdravlja. Prema American College of Sports Medicine aerobni trening je bilo
koji oblik tjelesne aktivnosti koji se izvodi aktiviranjem velikih mišićnih grupa, najmanje
20 minuta u kontinuitetu, od 60-80% intenziteta određen za svakog pojedinca.
- 5 -
2. POJAM FITNESS
Fitness je pojam koji označava stanje dobrog fizičkog i mentalnog zdravlja, dobre fizičke
kondicije nastale kao rezultat redovnog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane, kao i
sposobnost za obavljanje bilo koje vrste profesionalnih i dnevnih aktivnosti bez osjećaja
preopterećenja.Visoki stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i
uspješnoj borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose
poboljšanju našeg zdravstvenog i tjelesnog fitnessa, te nas čine fit.Osoba koja je fit ne
mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali se podrazumijeva da ima
dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage, fleksibilnosti, ravnoteže i koordinacije.
Odgovarajuća tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna
slika, genetska predispozicija, prehrambene navike, te način života i rada samo su još
neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma.
Prema toj definiciji, prirodni oblici kretanja kao što su hodanja, trčanja i planinarenja, te
aktivnosti kao što su vožnja bicikla, veslanje, plivanje i sl., te vježbanje na simulatorima
kretanja (ergometri, steperi, trake za trčanje i sl.) predstavljaju aerobni trening. Na
početku svakog vježbanja tijelo kao izvor energije troši glikogen koji je pohranjen u
mišićima i jetri, a kemijskim procesima nastaje iz ugljikohidrata. Daljnja potrošnja zavisit
će prvenstveno od intenziteta vježbanja, ali i od trajanja. Upotreba masti kao izvora
energije moguće je jedino uz dovoljnu količinu kisika koju unosimo u organizam.
Najnovija istraživanja potvrđuju da je najučinkovitija oksidacija masti između 55 - 75%
opterećenja (niži i umjereni intenzitet vježbanja). Tijelo vrlo racionalno koristi glikogen
kao izvor energije i zato će se, kad god je moguće, "prebaciti" na potrošnju masti. Da bi
sačuvalo zalihe glikogena, organizam počinje trošiti masnoće 20-ak minuta nakon
početka vježbanja ukoliko se nalazimo u adekvatnoj aerobnoj zoni, a nakon 30 minuta
kontinuiranog vježbanja udio potrošnje masti će biti značajno veći. S vježbanjem ipak ne
treba pretjerivati jer se nakon sat vremena vježbanja potrošnja masnoće povećava za
beznačajnih 10% dok opasnost od ozljeda drastično raste. Metabolizam tijela je ubrzan
još neko vrijeme nakon vježbanja te i dalje ima povećanu potrebu za energijom. Iz tog
razloga dobro je kretati se kad god je moguće bez obzira da li imate problema s tjelesnom
težinom ili ne, čak i 10-15 minuta je više nego ništa.
- 6 -

sponzori,
sredstva masovnog informisanja,
neposredni gledaoci i
široki sportski auditorijum.
Posmatrana iz ugla teorije sporta, sportski događaj predstavlja mjesto i aktivnost na kome
se u odnosu na protivnika određuje mjera sopstvene vrijednosti. Sportski događaj
predstavlja ogledalo efikasnosti ne samo sportskog treninga i priprema sportista, već i
drugih funkcija sportske organizacije i sporta uopšte, uključujući efikasnost
menadžmenta i njegove uloge u ostvarivanju ciljeva sportske organizacije. Sportski
događaj takođe možemo posmatrati i kao zbir karakteristika, koje su prisutne u praksi
organizovanja događaja. Razmotrićemo osnovne karakteristike sportskog događaja:
Sportsko-takmičarska karakteristika - u kojoj se ostvaruje cilj veezan za sportski
rezultat. Takmičenje određuje pobednika i pobeđenoga. Neizvesnost sportskog
ishoda i merenje sopstvenih vrednosti u odnosu na protivnika daje sportskom
takmičenju neophodnu draž i smisao ostvarenja sportske misije i duha u njemu.
Ekonomsko-marketinška karakteristika - u kojoj organizatori događaja traže
mogućnosti i načine organizacije sportskog događaja sa finansijskim efektima,
koji će u isto vreme dati odgovor kojim putevima može i treba da ide
komercijalizacija događaja radi pokrivanja bilansnih rashoda i ostvarivanja
profita.
Edukativna karakteristika - u kojoj sportisti i klubovi neposredno i posredno utiču
na sportsko i etičko obrazovanje (edukaciju) sportskog auditorijuma.
3.2. Organizovanje sportskog događaja
Svi događaji zahtjevaju dobro planiranje i organizovanje. To znači da menadžer
sportskog objekta u kojem se događaj organizuje mora da usmjerava organizatore
događaja prema osnovnim principima planiranja i organizovanja. Pristup organizovanju
događaja zavisi od posebnih okolnosti ali je postupanje prema sledećih deset etapa
- 8 -
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti