Pojam, značaj i načela izbornog sistema

1.    UVOD

Izbori su najznačajniji izraz narodnog suvereniteta. Oni su neophodan uslov demokratskog konstituisanja najvažnijih organa državne vlasti – predstavničkog tijela kao nosioca zakonodavne vlasti i, u velikom broju sistema, i šefa države kao nosioca izvršne vlasti. Na izborima se zasniva legitimitet ovih najvažnijih organa državne vlasti, a preko njih i svih ostalih državnih organa. Izbori su ustavom i zakonom uređeni postupak kojim građani povjeravaju obavljanje funkcija poloitčke vlasti svojim predstavnicima izabranim u najvažnije državne organe.  Izbori su postupak kojim narod povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, a u mnogim savremenim demokratskim državama i predsjednika države, a koji onda predstavljaju njegovu suverenu volju. Izbori su zbog toga izvor i temelj legitimiteta cjelovitog sistema državne vlasti. Izbori su uobičajni mehanizam putem kojeg moderne demokratije biraju članove svog parlamenta, negdje i izvršnu vlast, a ponegdje i članove sudske vlasti. Izbori se odvijaju na nacionalnoj razini i na lokalnoj razini. Na nacionalnoj razini biraju se članovi nacionalnog, državnog parlamenta, vrhovnog predstavničkog tijela građana te državnog poglavara, ukoliko se on ne bira na neki drugi način (u parlamentu, imeovanjem od strane nekog tijela, rođenjem – u monarhiji) . Na regionalnoj razini biraju se članovi lokalnog predstavničkog tijela te eventualno drugi predstavci (gradonačelnici i načelnici).Osim državnih, izbor se provode i u različitim organizacijama i udrugama, političkim stankama, kompanijama. Ideja o izborima onih koji su na vlasti sazrijevala je usporedno s razvojem teorije o narodnom suverenitetu kao temeljnom elementu institucionalnom izvoru posredne demokratije odosno predstavičke vladavine.

2.    POJAM IZBORNOG SISTEMA

Izborni sistem je skup odnosa uređenih ustavom, zakonom i drugim propisima koji nastaju u izborima predstavnika građana u najviše organe državne vlasti.  Izbori i izborni sistemi ključni su činilac u izgradnji demokratskog poretka modernih država. Demokratska reprezentacija i demokratski poredak nezamislivi su bez izbora i bez nadmetanja društvenih i političkih snaga za političku vlast. Slobodni, kompetitivni izbor bitna je osobina demokratskih društav. Izbori su institucionalizirane procedure ili općeprihvaćeni formalizirani postupakpci, priznati pravilima organizacije za agregiranje izraženih biračkih preferencija naročite vrste.   Oxfordski engleski rječnik kaže da je izbor formalno biranje osobe na položaj i funkciju bilo koje vrste, glasanjem biračkog tijela. Ova vrlo općenita definicija pokazuje da ljudi mogu biti birani u razna udruženja, timove ili klubove jednako kao što su pojedinci birani u parlamente ili lokalne i regionalne organe vlasti. U savremenim demokratskim porecima građani participiraju u izborima koji se odnose na razne aspekte njihova života. Da bi izbori imali demokratski sadržaj i izražavali demokratski pristup konstituiranju predstavničkih organa naroda, moraju zadovoljiti barem dvije pretpostavke: 1. mogućnost biranja između više ponuđenih mogućnosti i 2. slobodu biranja. Realizacija te dvije pretpostavke mora biti pravno osigurana. Samo takvi izbori nose karakteristike kompetitivnih izbora. Glasanje kao izborni čin političke participacije, u kojem sudjeluje stanovništvo s biračkim pravom, neophodan je uslov za demokratski sisitem vlasti, ali ne i dovoljan. Glasanje pretpostavlja, a zakon mora osigurati, zaštitu formaliziranih glasačkih postupaka na osnovu kojih se pripremaju i organiziraju kompetitivni izbori. Zaštita slobode biranja, tj. sloboda birača, bitna je pretpostavka za donošenje osobne odluke birača u izboru u kojem oni participiraju. Zaštita slobode biranja u demokratskim se porecima temelji na nekoliko principa. Prvo, pravo glasa; upisom u birački spisak potvrđuje se da građanin-birač ispunjava uvjete i da može glasati. Drugo, jednakost stvarnog utjecaja svakog glasa, jednakost težine glasa, što znači da glas svakog birača ima jednaku vrijednost odnosno težinu. Ta se jednakost ostvaruje time što svaki birač ima samo jedan glas na istim izborima. Vrijednost individualnog glasa ne smije biti povrijeđena faktorima segregacije, klase ili izbornom geometrijom. Nepostojanje diskriminacije čini ovo pravo stvarno općim. Treće, sloboda biranja, odnosno odlučivanja, koja se ostvaruje zaštitom tajnosti glasanja.