Odlomak

Snažan uticaj Antike ostavio je veliki trag na civilizaciju modernog društva. Današnje nauke imaju korijenje iz tog perioda, to jeste kada su filozofi raspravljali o pitanjima vezanim za čovjeka i društvo. Društveno-ekonomski odnosi omogućili su formiranje slobodnih pogleda na svijet. Društvo je bilo decentralizovano robovlasničko društvo sa večinom polisa.
Polisi se razlikuju po državnom uređenju:
• Sparta – aristokratija
• Atina – demokratija
Pravo na učestvovanje u društveno-političkom životu imali su samo slobodni građani ( oko 20%), dok robovi, stranci, žene i djeca nisu imali pravo na to. Najpoznatiji sofisti su: Likofran, Antifont, Hipije i Protagora. Oni su pokrenuli rasprave o društvu i društvenim institucijama. U njima se susreću elementi: ekonomije, etike, političke nauke, filozofije, logike i matematike. Ukazali su na potrebu sagledavanja uloge čovjeka u društvu. Njihova teorija o nastanku države jeste da su građani stvorili državu da bi obezbjedili svoj opstanak i uslove za normalan život. Ljudi su imali pravo na punu slobodu. Zbog neograničene slobode dolazi do sukoba.

Antička Grčka nije rodno mjesto prvih političkih ideja, ali je domovina prvih razvijenih političkih teorija. Teorijska misao politike nastala je na antičkom grčkom prostoru i filozofski je utemeljena. Njena teorija označava pomno posmatranje predmeta raspravljanja. Antička Grčka bila je ekonomski razvijenija od ostalih država. Aristotel smatra da slobodnom građaninu dolikuje jedino da se bavi ratom, politikom i filozofijom. Sve druge djelatnosi koje uključuju i sviranje na muzičkim instrumentima smatralo se poslom robova. Klasna struktura grčkog društva je složenija i pokretljivija nego u istočnim despotijama. Razlikuje se od države do države, napr. (drugačija je u trgovačkoj Atini nego u zemljoradničkoj Sparti). Imaju podjelu na slobodne građane i robove.
Podjela na:
• Građane države i strance (stranci obično nemaju nikakva politička prava),
• Stanovnike grada i sela (politička prava imaju samo stanovnici grada) i
• Bogate i siromašne (najoštrija i ima najteže posljedice).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 15 stranica
  • Historija socijalnih i političkih doktrina I doc. dr. Vedad Muharemovič
  • Školska godina: doc. dr. Vedad Muharemovič
  • Seminarski radovi, Skripte, Sociologija
  • Bosna i Hercegovina,  Sarajevo,  UNIVERZITET U SARAJEVU Fakultet političkih nauka  

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari