Odlomak

UVOD
PRIVREDNI KRIMINALITET – pod tim pojmom se podrazumijevaju sva krivična djela koja su izvršena na štetu društvene svojine. Pored ove postojale su i druge definicije koje su u užem smislu odredjivale pojam privrednog kriminaliteta, budući da su pod privrednim kriminalitetom podrazumijevale samo krivična djela protiv privrede, odnosno djela usmerena protiv privrednija upravljanja i funkcionisanja privrednog sistema naše zemlje. Pojam privrednog kriminaliteta ne može se više vezivati isključivo za kriminalne napade na društvenu svojinu. Privrednu djelatnost obavljaju preduzeća u društvenoj, zadružnoj, mjesovitoj, i privatnoj svojini, dok javna preduzeća mogu da posluju sredstvima u državnoj, društvenoj, privatnoj i drugim oblicima svojine.Bitna karakteristika našeg današnjeg ekonomskog sistema da privredana djelatnost sve više dobija tržišni karakter.
U novonastalim odnosima u našem drustveno-ekonomskom i političkom sistemu od izuzetnog je značaja sličnosti i razlike izmedju pojmova ekonomskog i privrednog kriminaliteta. Ekonomski kriminalitet nastaje u samim ekonomskim odnosima i procesima koji se ispoljavaju u raznim oblicima kao sto su: proizvodnja, raspodjela, razmjena i potrošnja. Po mišljenju raznih autora ekonomski kriminalitet je uži pojam od privrednog kriminaliteta jer se vezuje samo za ekonomske odnose, pa stoga ovaj pojam ne obuhvata krivična djela protiv službene dužnosti koje podrazumijevaju odredjeni odnos u kojem funkcioniše vlast.
Širi pojam obuhvata ekonomski kriminalitet, krivična djela protiv sližbene dužnosti u privredi pa čak i imovinski kriminalitet u privredi. Privredni kriminalitet obuhvata one vidove kriminalnog ponašanja, i djelatnosti koje nastaju u ekonomskim odnosima i u vezi sa tim odnosima (privredna i vanprivredna djelatnost), a usmjereni su protiv ekonomskog sistema, bez obzira na zastupljene oblike svojine, i kao takvi su krivičnim zakonima i drugim zakonima predvidjeni kao krivična djela.
I OSNOVNE KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG KRIMINALITETA
Privredni kriminalitet zadržao je sposobnost prilagodjavanja novim društveno – ekonomskim odnosima i pozitivniom zakonskim propisima koji inkriminišu delikatno ponašanje u ovoj oblasti. Učinioci krivičnih djela svoju kriminalnu djelatnost usmjeravaju do margina dozvoljenog ponašanja, koristeći odredjene praznine nedorečenosti i česte izmjene i dopune zakonskih propisa. Za razliku od krivičnih djela opšteg kriminaliteta, gde se uglavnom krivično djelo odmah vidno manifestuje po izvršenju, kod privrednog kriminaliteta u vrijeme izvršenja nepoznati su krivično djelo i njegov učinilac, jer se djelo u fazi izvršenja vješto prikriva i posledice se odmah ne manifestuju, pa se uglavnom otkrivanjem krivičnog djela otkriva i njegov učinilac .
Privredni kriminalitet ne egzistira uvijek samostalno, vec i u mnogim situacijama je povezan sa drugim oblicima kriminaliteta, odnosno konkretnim krivičnim djelima iz oblasti opšteg, ekološkog, pa i političkog kriminaliteta. Izvršenjem krivičnih djela privrednog kriminaliteta narušavaju se ekonomski odnosi, dolazi do protiv pravnog prisvajanja imovine u društvenoj, državnoj, privatnoj, zadružnoj i mješovitoj svojini, izbjegavanja plaćanja carinskih, poreskih i drugih obaveza prema državi, a samim tim i do neosnovanog bogaćenja jednog sloja ljudi sto dovodi do slabljenja ekonomske moći, smanjenja društvenog proizvoda, nepostovanja zakonitosti i slabljenja morala. Krivična djela privrednog kriminaliteta, u najvećem broju vrše odgovorna i suzbena lica, kao i privredne prestupe za koje je predvidjena odgovornost i za pravno lice. Npr. U ekonomskim odnosima sa inostranstvom broj tih lica je relativno mali, s obzirom na obavezu postojanja ovlašćenja za vršenje spoljnotrgovinskog poslovanja. Jedan dio prateće dokumentacije ostaje u pojedinim stranim zemljama, pa je tako teško dostupna organima otkrivanja.
Privredni kriminalitet ispoljava nastojanja ka širenju i ekspanziji na internacionalnom planu i o tim činjenicama posebno treba voditi računa prilikom otkrivanja konkretnih krivičnih djela i obezbjedjenja dokaza.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari