Poljoprivredna politika BIH

UVOD

Poljoprivredne površine u BiH zauzimaju oko polovine ukupne zemljišne površine BIH, i iznosi 2.523.000 hektara (ha), od čega je 1.589.000 obradivih površina i 1.020.000 oranica. Kvantitativni pokazatelji o razmjerama ovoga resursa pokazuju da u BIH po jednom stanovniku dolazi 0,36 ha obradivih površina što je svrstava u donji prag zemalja koje ulaze u krug prosječno bogatih ovim prirodnim resursom.
Poređenja radi treba istaći da se zemlje diferenciraju na četiri grupe: na vrlo bogate sa obradivim zemljištem s više od 1 ha po stanovniku, kao što je Australija (3,30)., zatim na bogate zemlje , od 0,65-0,99 ha po stanovniku, kao što je Turska (0,85), prosječno bogate, od 0,36-0,64 ha po stanovniku, kao što je Danska, te na siromašne zemlje sa manje od trideset hektara po stanovniku, kao što su Japan (0,16), Belgija (0,10) itd.
Pravi uvid u skromnost ovoga resursa se dobije kada se pogledaju kvalitetna svojstva zamljišta. Naime, struktura zemljišta se pogoršava idući od Posavine ka planinskim predjelima naše zemlje, uz izuzetak koji se odnosi na doline rijeka, tako da se 60 % obradivih površina nalazi na nadmorskoj visini iznad 500 m, pet šestina teritorije ima nagib iznad 12%- što limitira mehaničku obradu, a svega 14.2% zemljišta spada u prve tri klase upotrebne vrijednosti. Ovome treba dodati da je 70 % površina izloženo eroziji, a blizu 200.000 ha ugroženo je od poplava.

 
ZNAČAJ POLJOPRIVREDNOG SEKTORA ZA BiH

Bosna i Hercegovina je pretežno ruralna zemlja. Procjenjuje se da oko 61%stanovništva živi u ruralnom području. Iako nema intenzivnu poljoprivredu kao neke zemlje iz susjedstva, poljoprivredne aktivnosti čine okosnicu ruralne ekonomije i upošljavaju oko 20%svih zaposlenih u BiH. Prema analizama Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oko 50%(cca 2.600.000 hektara) od ukupne površine BiH otpada na poljoprivredno zemljište. Oranične površine iznose 987.000 hektara,od kojih je danas čak 45%neobrađeno. Poseban problem koji opterećuje bh. poljoprivredu su usitnjeni poljoprivredni posjedi i neriješena imovinska pitanja na tržištu zemljišta. Prosječna veličina poljoprivrednog posjeda u Bosni i Hercegovini je oko dva hektara, što onemogućava iskorištavanje ekonomije obima i dovodi do povećanja fiksnih troškova po jedinici proizvoda. Povećanjem poljoprivrednih posjeda omogućava se efikasnije korištenje mehanizacije u proizvodnji te smanjenje konačne cijene proizvoda. Poređenja radi, prosječna veličina poljoprivrednog posjeda u EU-u kreće se od 4,3 hektara u Grčkoj, preko 24 hektara u Francuskoj I Njemačkoj do 65 hektara u Velikoj Britaniji. To za posljedicu ima intenziviranu poljoprivrednu proizvodnju u kojoj znatno manji procent radne snage generiše značajno veći output. Činjenica da BiH nema državno ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja ne smije biti izgovor za loše stanje u kojem se nalazi njezin poljoprivredni sektor, posebno zato što nepostojanje ovakve institucije ne ograničava resorne institucije na entitetskom nivou da svoje politike usmjere prema potencijalnim motorima razvoja u ruralnim predjelima naše zemlje. Imajući u vidu da je u poljoprivrednoj proizvodnji angažovano oko 20% ukupno zaposlenog stanovništva u BiH, a da se pri tome učešće poljoprivrede u ukupnom BDP-u kreće oko 5%u FBiH i oko 11%u Republici Srpskoj, jasno je da se radi o neefikasnom korištenju budžetskih sredstava