Poljozaštitni šumski pojasevi

Poljozaštitni šumski pojasevi

UVOD

Za podizanje šumskih kultura i nasada, kulturama od velikog značaja je uticaj na sprečavanje negativnog uticaja ovih klimatskih činioca. Vjetrobrani zaštitni pojasevi u poljoprivredi i šumarstvu, uz primjenu ostalih agrotehničkih mjera naprednog plodorednog sistema, imaju veliki značaj za postizanje visokih i trajnih prinosa, pa su istovremeno i jedno od najvažnijih sredstava za borbu protiv erozije i suše.

Vjetar je uz temperature i padavine najvažniji meterološki i klimatološki element. Svojim povoljnim i nepovoljnim djelovanjem igra znatnu ulogu u mikroklimi i makroklimi šume, neposredno i posredno.

Vjetrobrani, odnosno vjetrozaštitni pojasevi, kao zaštita smanjuju brzinu vjetra i ublažavaju njegovo štetno dejstvo na naše gajene kulture.

Vjetrozaštitni pojasevi se preporučuju kao djelotvorni i za zgrade, naselja i komunikacije, rasadnike, plastenike i staklenike. Osnovni zahtjevi su da živi vjetrobrani trebaju biti uvijek zeleni kako bi mogli
i zimi štititi važne nasade, ili da su brzo rastuće sa korjenovim sistemom koji nije jako raširen radi izbjegavanja kompeticije sa usjevima, ali odabrane vrste drveća i grmlja moraju biti otporne na vjetroizvale.
Vjetrozaštitni pojasevi imaju i svoje negativnosti, kao što su zasjenjivanje kultura i opasnost od mrazeva.

Današnji način podizanja kultura i nasada zahtijeva interdisciplinarni pristup zaštiti, a posebnu pažnju potrebno je posvetiti izboru i načinu podizanja biljnih vrsta za formiranje vjetrobranih zaštitnih pojaseva na različitim ekološkim područjima. Biljne vrste koje se odabiru zaformiranje ”živih” vjetrozaštitnih pojaseva su uglavnom drveće i grmovi.

1. VJETAR KAO EKOLOŠKI FAKTOR

Vjetar je vazan zivotni faktor za vegetaciju.Svojim djelovanjem vjetar često određuje izgled,sastav i usppjevanje biljnog pokrova.Na šumskim staništima određenoga područja s razvedenim reljefompostoje velike razlike u djelovanju vjetra.Izloženost jakim vjetrovima i zaklonjenost očituju se na biljnom pokrovu.Slabiji intenzitet vjetra koristan je za život biljke,a jači štetan.Djelovanje je fiziološko i mehaničko.

1.1    .  Fiziološki uticaji

Blaga strujanja povećavaju izmjenu plinova u krošnjama i transpiraciju lišća,te ubrzavaju asimilaciju.Snažni vjetrovi jako povećavaju transpiraciju,pa biljka ne moze snabdjeti lišće potrebnom vodom,turgor opada i stome se zatvaraju.

Gibanje i savijanje lišća uslovaljava neprekidno sužavanje i proširivanje intercelulara,pri cemu vlažni zrak izlazi,a suhi ulazi.Posebno su štetni topli i suhi vjetrovi,koji dolaze neposredno nakon hladnog perioda kad je tlo smrznuto.Povećano transpiriranje biljaka ne moze se nadoknaditi sorpcijom vode,ona vehne i suši se.

U našim krajevima ta je pojava česta u visokim planinama i njoj se velikim dijelom pripisuje kržljav uzrast drveća,na gornjoj granici šumske vegetacije.

1.2    .  Mehanički uticaj

Mehanički uticaj na šumsko drveće je mnogostran.Stablo izloženo jednostranom pritisku vjetra ima poseban uzrast i izgled.

Sve vrste drveća ne reagiraju jednako; razlikuju se dva osnovna oblika.Jedna skupina ima više ili manje uspravno deblo s krošnjom razvijenom jednostavno kao zastava.Druga skupina poprima plosnat habitus,prizeman habitus. Grane,izbojci,pupovi i lišće na onoj strani koja je okrenuta vjetrovima,izloženi su prijelomima,isušivanju i eroziji.

U zavjetrini mikroklima je povoljnija,pa su vegetacijski organi bolje razvijeni.Pod utjecajem jednostrano razvijene krošnje stvara se i jednostrani debljinski prirast.Godovi su širi u zavjetrini,presjek debla je eliptičan.

Nadalje,u sastojini ili krošnji pojedinih stabala dolazi do trenja šibanja i mlataranja vegetacijskih organa,što uzrokuje veća ili manja ostećenja na lišću i izbojcima.Pri trajnom presavijanju stabla ostaju pognuta zbog kidanja vlakana u deblu.