Noseći sistem
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Maturski Radovi, Skripte, Ekologija
Objavio VeljkoErak111 24. novembar 2014. Prijavi dokument
Poljozaštitni šumski pojasevi
UVOD
Za podizanje šumskih kultura i nasada, kulturama od velikog značaja je uticaj na sprečavanje negativnog uticaja ovih klimatskih činioca. Vjetrobrani zaštitni pojasevi u poljoprivredi i šumarstvu, uz primjenu ostalih agrotehničkih mjera naprednog plodorednog sistema, imaju veliki značaj za postizanje visokih i trajnih prinosa, pa su istovremeno i jedno od najvažnijih sredstava za borbu protiv erozije i suše.
Vjetar je uz temperature i padavine najvažniji meterološki i klimatološki element. Svojim povoljnim i nepovoljnim djelovanjem igra znatnu ulogu u mikroklimi i makroklimi šume, neposredno i posredno.
Vjetrobrani, odnosno vjetrozaštitni pojasevi, kao zaštita smanjuju brzinu vjetra i ublažavaju njegovo štetno dejstvo na naše gajene kulture.
Vjetrozaštitni pojasevi se preporučuju kao djelotvorni i za zgrade, naselja i komunikacije, rasadnike, plastenike i staklenike. Osnovni zahtjevi su da živi vjetrobrani trebaju biti uvijek zeleni kako bi mogli
i zimi štititi važne nasade, ili da su brzo rastuće sa korjenovim sistemom koji nije jako raširen radi izbjegavanja kompeticije sa usjevima, ali odabrane vrste drveća i grmlja moraju biti otporne na vjetroizvale.
Vjetrozaštitni pojasevi imaju i svoje negativnosti, kao što su zasjenjivanje kultura i opasnost od mrazeva.
Današnji način podizanja kultura i nasada zahtijeva interdisciplinarni pristup zaštiti, a posebnu pažnju potrebno je posvetiti izboru i načinu podizanja biljnih vrsta za formiranje vjetrobranih zaštitnih pojaseva na različitim ekološkim područjima. Biljne vrste koje se odabiru zaformiranje ”živih” vjetrozaštitnih pojaseva su uglavnom drveće i grmovi.
1. VJETAR KAO EKOLOŠKI FAKTOR
Vjetar je vazan zivotni faktor za vegetaciju.Svojim djelovanjem vjetar često određuje izgled,sastav i usppjevanje biljnog pokrova.Na šumskim staništima određenoga područja s razvedenim reljefompostoje velike razlike u djelovanju vjetra.Izloženost jakim vjetrovima i zaklonjenost očituju se na biljnom pokrovu.Slabiji intenzitet vjetra koristan je za život biljke,a jači štetan.Djelovanje je fiziološko i mehaničko.
1.1 . Fiziološki uticaji
Blaga strujanja povećavaju izmjenu plinova u krošnjama i transpiraciju lišća,te ubrzavaju asimilaciju.Snažni vjetrovi jako povećavaju transpiraciju,pa biljka ne moze snabdjeti lišće potrebnom vodom,turgor opada i stome se zatvaraju.
Gibanje i savijanje lišća uslovaljava neprekidno sužavanje i proširivanje intercelulara,pri cemu vlažni zrak izlazi,a suhi ulazi.Posebno su štetni topli i suhi vjetrovi,koji dolaze neposredno nakon hladnog perioda kad je tlo smrznuto.Povećano transpiriranje biljaka ne moze se nadoknaditi sorpcijom vode,ona vehne i suši se.
U našim krajevima ta je pojava česta u visokim planinama i njoj se velikim dijelom pripisuje kržljav uzrast drveća,na gornjoj granici šumske vegetacije.
1.2 . Mehanički uticaj
Mehanički uticaj na šumsko drveće je mnogostran.Stablo izloženo jednostranom pritisku vjetra ima poseban uzrast i izgled.
Sve vrste drveća ne reagiraju jednako; razlikuju se dva osnovna oblika.Jedna skupina ima više ili manje uspravno deblo s krošnjom razvijenom jednostavno kao zastava.Druga skupina poprima plosnat habitus,prizeman habitus. Grane,izbojci,pupovi i lišće na onoj strani koja je okrenuta vjetrovima,izloženi su prijelomima,isušivanju i eroziji.
U zavjetrini mikroklima je povoljnija,pa su vegetacijski organi bolje razvijeni.Pod utjecajem jednostrano razvijene krošnje stvara se i jednostrani debljinski prirast.Godovi su širi u zavjetrini,presjek debla je eliptičan.
Nadalje,u sastojini ili krošnji pojedinih stabala dolazi do trenja šibanja i mlataranja vegetacijskih organa,što uzrokuje veća ili manja ostećenja na lišću i izbojcima.Pri trajnom presavijanju stabla ostaju pognuta zbog kidanja vlakana u deblu.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio Nenad Zivkovic 25. mart 2024.
Objavio dragan79 25. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.