Međunarodna krivična dela u užem i širem smislu
SEMINARSKI RAD
MEĐUNARODNA KRIVIČNA DELA U
UŽEM I ŠIREM SMISLU
2
Sadržaj
2. SUŠTINA PODELE MEĐUNARODNIH KRIVIČNIH DELA.............................................5
3. MEĐUNARODNA KRIVIČNA DELA U UŽEM SMISLU..................................................8
4. MEĐUNARODNA KRIVIČNA DELA U ŠIREM SMISLU...............................................14

4
Boljem razumevanju međunarodnih krivičnih dela pomažu njihove podele koje su česte u
pravnoj literaturi. Ima ih mnoštvo i zasnivaju se na raznim, ne uvek precizno definisanim
kriterijumima. Jedna od njih je podela međunarodnih krivičnih dela na ona u užem i u širem smislu.
5
2. SUŠTINA PODELE MEĐUNARODNIH KRIVIČNIH DELA
Podela međunarodnih krivičnih dela na ona u užem i u širem smislu usvojena je na XIV
kongresu Međunarodnog udruženja za krivično pravo u Beču 1989. godine, kada je izvršeno
razlikovanje između međunarodnih zločina stricto sensu i lato sensu (u užem odnosno širem
smislu). Pri tome je precizirano da se pod zločinima stricto sensu podrazumevaju ona krivična dela
koje je priznala međunarodna zajednica u skladu sa opšteprihvaćenim pravilima za stvaranje
međunarodnog prava, tako da se krivična odgovornost pojedinaca neposredno zasniva samo na
ovom priznanju, s tim da se navedena dela ograničavaju na kršenje najviših vrednosti
međunarodne zajednice, a ako su ti zahtevi ispunjeni, kao međunarodna krivična dela ove
kategorije mogu se, pored već postojećih, priznati i druga dela. Sa druge strane, međunarodna
krivična dela u užem smislu određena su kao ona koja su priznata pravilima međunarodne
zajednice koja nisu opšte prihvaćena i koja se tiču povrede vrednosti, čija zaštita traži saradnju
zainteresovanih država, s tim da je odgovornost za ta dela zasnovana na domaćem pravu.
Navedena podela, bilo da je izričita, bilo da je posredna, proizlazi iz načina izlaganja
zločina na koje se odnosi i javlja se kod jednog broja autora. Tako se, na primer, precizira da se pod
međunarodnim krivičnim delima u užem smislu podrazumevaju ona za koja su posle Drugog
svetskog rata sudili međunarodni vojni sudovi u Nirnbergu i Tokiju, a koja su dobila potvrdu
usvajanjem četiri Ženevske konvencije (ratni zločini, zločini protiv mira i zločin protiv čovečnosti)
te da među njih spada i zločin genocida koji je uveden Konvencijom o genocidu 1948. godine. Reč
je o delima kojima se napadaju najvažnija dobra međunarodne zajednice. Naprotiv, u širem smislu
međunarodna krivična dela su sva ona ponašanja za koja je međunarodna zajednica zainteresovana
da budu suzbijana zbog njihovog međunarodnog karaktera, s tim da je neophodna pretpostavka za
njihovo suzbijanje to da su nacionalnim krivičnim zakonodavstvima predviđena kao krivična dela.
U tu kategoriju spadaju trgovina ljudima, aparthejd, gusarstvo, međunarodni terorizam, otmica
vazduhoplova, ilegalni promet droge itd.
Slično se izjašnjavaju i neki drugi teoretičari. Oni objašnjavaju da su međunarodna krivična
dela u užem smislu ona koja su direktno inkriminisana pravilima međunarodnog krivičnog prava
Krivokapić, B. (2012): Vrste međunarodnih krivičnih dela u: Relevantna pitanja primene međunarodnog krivičnog
prava u nacionalnom pravu, Nogo S. (ur.), Tara, str 174
Stojanović, Z. (2006): Međunarodno krivično pravo, Pravna knjiga, Beograd str. 13
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti