Odlomak

POJAM,PREDMET I SISTEMATIKA POSEBNOG DELA PREKRSAJNOG P.
– Posebni deo prek.prava je deo tog prava koji obuhvata niz propisa predvidjenih u zakonima, uredbama i odlukama SO kojima su odredjeni pojedinacni prek.kroz preciziranje samostalne dispozicije i sankcije.
– Opsti deo precizira opste uslove za postojanje prekrsaja,odgovornost,sankcije I njihovu primenu,a posebni deo sve te opste elemente realizuje na konkretne prekrsaje iz raznih oblasti rada,zivota I ponasanja,zajedno sa posebno predvidjenom prekrsajnom sankcijom.
– Klasifikuju se I grupisu vodeci racuna najpre o grupnom zastitnom objektu ili o drustvenoj vrednosti koja se zasticuje odredjenom grupom prekrsaja.
– Prekrsaji su svrstani u sl.grupe: iz oblasti spoljnotrgovinskog poslovanja,deviznog poslovanja, kreditnih odnosa sa inostranstvom,carinske prekrsaje,protiv bezbednosti saobracaja,protiv JRM,u vezi sa oruzjem I municijom,okupljanjem gradjana, licnom kartom,iz oblasti platnog prometa I poreske prekrsaje.

Prekrsaji protiv JRM
– Predstavljaju jednu od najznacajnih grupa prek.zbog cinjenica da se njima stite JRM kao sve znacajne kategorije javnog poretka. U otkrivanju, prijavljivanju I sprecavanju ovih prekrsaja organi unutrasnjih poslova imaju najznacajniju ulogu. Zakon o JRM sadrzi 16 prekrsaja I 2 KD (kojima se stite OSL u obavljanju poslova bezbednosti ili odrzavanja JRM.
– JRM – uskladjeno stanje medjusobnih odnosa ljudi nastalo njihovim ponasanjem na javnom mestu I delovanjem organa I organizacija u javnom zivotu radi obezbedjenja jednakih uslova za ostvarivanje prava gradjana na licnu I imovinsku sigurnost,mir I spokojstvo,privatni zivot,slobodu kretanja,ocuvanje javnog morala I ljudskog dostojanstva I prava maloletnika na zastitu. Krsenje ovako definisanog javnog reda I mira je istovremeno I krsenje javnog poretka koji je regulisan brojnim propisima,sto dovedi do vodjenja prekrsajnog ili krivicnog postupka.
– Zastitni objekat ovih prek je JRM. Vrse se uglavnoj na javnom mestu (koje je bitan elemenat ovih prek) – svako mesto na kojem je Slobodan pristup relativno neodredjenom broju gradjana.
– Radnja izvrsenje je uglavnom u formi cinjenja, posledica je najcesce odredjena kao povreda ili konkretna opasnost u vidu remecenja JRM, ugrozavanja JRM. Ucinioci su najcesce FL.
– U ovu grupusvrstani su:svadja I vika,pretnja,vredjanje,vrsenje nasilja ili tuca,neovlasceno paljenje raketa,kockanje,preprodaja ulaznica,prosjacenje,skitnicenje,vracanje,prostitucija,remecenje mira glasnom muzikom,drzanje opasnih zivotinja bez nadzora itd. I 2 KD – ometanje I sprecavanje OSL u vrsenju sl. duznosti.

Spoljnotrgovinski prekrsaji ,devizni I prekrsaji iz oblasti kreditnih odnosa sa inostranstvom
– Spoljnotrgovinsko poslovanje je u nasoj drz.regulisano zakonom o spoljnotrgovinskom poslovanju,pod kojim se podrazumeva spoljnotrgovinski promet I obavljanje privrednih delatnosti u inostranstvu. Prvi deo spoljnotrgovinskog poslovanja se odnosi na spoljnotrgovinski promet koji predstavlja promet roba I usluga izmedju domacih pravnih lica I stranih pravnih I FL.
– Ovlascenje za obavljanje ovih poslova ima samo ono PL koje ispunjava odgovarajuce uslove (obaveza upisa u sudski registar za obavljanje spoljnotrgovinskih poslova) propisane navedenim zakonom I medjunarodnim ugovorima I propisima donetim u cilju njihove realizacije.
– Drugi deo se odnosi na vrsenje raznih slozenih proizvodnih I neproizvodnih usluga koje se vrse po nalogu jednog od poslovnih partnera:spedicija,osiguranje,usluzne delatnosti u vidu prerade,turizam,gradjevinarstvo itd. Ove aktivnosti se obavljeju u skladu sa propisima zemlje u kojoj se obavljaju.
– Kao izvrsioci prekrsaja su odredjeni: domaca PL I odgovorna lica u njima,domaci preduzetnici I domaca I strana FL. Posledica ovih prekrsaja je nanosenje stete drzavnim prihodima ili pojedinim PL – subjektima spoljnotrgovinskog prometa ili u ugrozavanje nesmetanog I pravilnog vrsenja tog poslovanja. Predvidjene su novcane kazne. Od zastitnih mera za ove prekrsaje su predvidjene: oduzimanje predmeta I zabrana vrsenja samostalne delatnosti.
– Devizno poslovanje je odredjeno kao nacin palcanja I naplacivanja u poslovanju sa inostranstvom,kao I obavljanje drugih privrednih delatnosti sa inostranstvom.Kao izvrsioci ovih prekrsaja su odredjeni FL, PL,odgovorna lica u PL I preduzetnici. Posledica ovih prekrsaja je predvidjena kao ostecenje drzavne imovine ili imovine pojedinih pravnih lica ili u ugorzavanju normalnog funk.deviznog poslovanja. Novcane kazne su redovan oblik sankcija s tim sto su predvidjene u granicama minimum I maksimuma. Od zastitnih mera predvidjene su zabrana obavljanja delatnosti za pravna lica I zabrana obavljanja samostalne delatnosti za preduzetnike. Najcesce pojave koje su pokrivene prek.sankcijama u domenu spoljnotrgovinskog I deviznog poslovanja su zabelezene u oblastima kao sto su:kupoprodaja prava izvoza,fiktivni izvoz I uvoz robe I usluga,nezakoniti menjacki poslovi,krijumcarenje novca itd.
– Kreditni poslovi sa inostranstvom registruju se kod NBS. U tim poslovima ucestvuju domace banke I dr.finansijske organizacije u ulozi korisnika I u ulozi davaoca kredita. Kao kredit smatra se duznicko-poverilacki odnos zasnovan na ustupanju prava raspolaganja novcem od strane poverioca duzniku na izvesno vreme I pod uslovima odredjenim ugovorom o kreditu. Kao prek u ovoj oblasti pojavljuje se zakljucenje kreditnog posla protivno odredbama Zakona ili neregistrovanje ugovora o kreditnom poslu, jemstva I garancija ili nepodnosnje obavestenja o nameni zakljucivanja tog ugovora.

Carinski prekrsaji
– Zastitni objekat car prek je carinski sistem RS zasnovan na Carinskom zakonu I nizu podzakonski akata donesenih na osnovu njega.
– Carine predstavljaju posebnu vrstu drzavnog poreza ili javne dazbine,kao obavezu vlasnika robe dapo dolasku na granicnu liniju plati propisani iznos novca u korist drzave.
– Carine su sredstva putem kojih drzava ostvaruje odredjene ciljeve kao sto su:fiskalni,zastitni,socijalni I ekonomski. Prekrsaji se dele na: krijumcarenje,carinske utaje I carinske neurednosti ucinilaca od kojih se pojavljjuju FL, PL,odgovorna lica I preduzetnici.
– Radnje tih subjekata su I u formi cinjenja I u formi necinjanja,a posledica je ugrozavanje pravilnog funkcionisanja carinskog sistema,koje je sekundarno zbog toga sto je povreda norme primarna. Osnovna sankcija za izvrsioce prek.je novcana kazna koja je propisana u rasponima minimuma I maksimuma I srazmerno vrednosti robe, s tim da je max iznos odredjen u petostrukom iznosu vrednosti robe. Za izvrsioce nekih carinskih prek.predvidjena je I zastitna mera oduzimanja predmeta,odnosno zastitna meta oduzimanje prevoznog,prenosnog ili drugog sredstva koje je posluzilo u izvrsenju prek. Roba se moze oduzeti putem zastitne mere I kad nije svojina izvrsioca prekrsaja, ali se time ne dira u pravo trecih lica da traze naknadu stete od izvrsioca prekrsaja. Za oduzimanje prevoznog sredstva trazi se ispunjenje posebnog uslova, to je da je vrednost robe koja je predmet prekrsaja, veca od 1/3 vrednosti prevoznog sredstva koje je posluzilo za izvrsenje prek. Vrednost robe I okolnosti izvrsenja prek ne uticu na oduzimanje prevoznog sredstva ukoliko je ono specijalno prepravljeno ili napravljeno za skrivanje robe I izvrsenej prek.
– Laksi prek:netacno prijavljivanje I deklarisanje vrednosti robe,kolicine robe,vrste robe I porekla robe. Tezi:prenosenje skrivene robe preko carinskog prelaza,neprijavljivanje robe koja se unosi u carinsko podrucje,prenosenje robe van granicnog prelaza, lazno prikazivanje privremeno iznete robe…

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 19 stranica
  • Prekršajno pravo -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Novi Sad,  UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA - Pravni fakultet za privredu i pravosuđe, Beograd  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari