Primena koncepta benčmarkinga u funkciji unapređenja kvaliteta poslovanja domaćih preduzeća
Univerzitet u Novom Sadu
Tehnički fakultet ‘’Mihajlo Pupin’’ Zrenjanin
Primena koncepta benčmarkinga u funkciji unapređenja
kvaliteta poslovanja domaćih preduzeća
Predmet: Savremene metode i tehnike menadžmenta
Predmetni profesor:
Studenti:
Prof.dr Đorđević Dejan Krčmar Marijana MIM2/17
Predmeni asistent
:
Studijska grupa:
dr Terek Edit Inženjerski menadžment - master
U Zrenjaninu, 2017. god.
2
SADRŽAJ
3. POTREBE UVOĐENJA BENČMARKINGA, NJEGOVE PREDNOSTI I NEDOSTACI10
4. BENČMARKING U FUNKCIJI UNAPREĐENJA KVALITETA POSLOVANJA..........11

4
1. DEFINISANJE BENČMARKINGA
Benčmarking predstavlja tehniku tržišnog vrednovanja kvaliteta poslovanja. Ova tehnika
posebno se primenjuje u okviru koncepta unapređenja kvaliteta poslovanja, u funkciji
postizanja kontinualnog unapređenja.
Benčmarkig (benchmarking) jeste koncept koji predstavlja proces stalnog merenja i
upoređivanja sopstvenih proizvoda i/ ili usluga kao i celokupnog poslovnog procesa i/ ili
nekog od njenih delova u odnosu na najznačajnije konkurente i/ ili one kompanije koje su
priznate kao industrijski lideri u zemlji i inostranstvu. Postoje četiri tipa benčmarkinga:
1. interni – porede se delovi u okviru jednog preduzeća,
2. konkurentski – preduzeće se poredi sa konkurentima u funkciji dobijanja slike kako
posluju ostali,
3. funkcionalni – preduzeće poredi neku od svojih funkcija sa funkcijama
nekonkurentnog preduzeća,
4. generički – poređenje na nivou različitih industrija.
Slika 1.Opšti pristup projekta Benčmarkinga
Izvor: Bešić, C. (2007). Benčmarking. Čačak: Tehnički fakultet
Izvor: Adamović, Ž., i Sajfert, Z. (2009). Reinženjering. Zrenjanin: Tenički fakultet "Mihajlo Pupin"
Izvor: isto
5
Suštinu benčmarkinga čine ova obeležja:
benčamrking se eksplicitno usmerava na pojedini proizvod, proces ili funkcionalno
područje, a ne na preduzeće u celini,
benčmarking je decentralizovani proces koji za svaku pojedinu funkciju traži
odgovarajući izvor i
u centru interesovanja nije globalno poređenje, već specifično pojedinačno poređenje.
U tom smislu, benčmarking predstavlja proces učenja zasnovan na tuđim poslovnim
iskustvima, po osnovu prevođenja uočenih poslovnih iskustava u ostvarljive standarde –
benchmarks. Benčmarking definiše se kao tačka koja služi kao mustra za poređenje sa
drugim tačkama, odnosno sa konkretnim situacijama, radi izvođenja zaključka.
Ovi standardi koriste se kao mera za vrednovanje tržišnog nastupa preduzeća u odnosu na
tržišne lidere, kako u grani privrede u kojoj posluje organizacija, tako i šire.
Benčmarking se definiše kao potražnja za ljudima i organizacijama koje su najbolje u
delatnostima kojima se bave i stavljanje njihovog znanja, prilagođenog i oplemenjenog, u
funciju uspešnog poslovanja. To je učenje od drugih, često i na tuđim greškama.
Cilj i karakteristike benčmarkinga različito se objašnjavaju, na primer: Kearne samatra da
„benčmarking ima za cilj uporednu ocenu procesa korišćenih indikatora utvrđenih kroz
usmeravanje istraživanja između reprezentativne grupe sličnih ili konkurentskih organizacija,
koji mogu voditi ka implementaciji najbolje prakse“. Naime, Američki centar za
produktivnost i kvalitet pod benčmarkingom podrazumeva „sistematski i kontinuirani proces
merenja i upoređivanja poslovnih procesa jedne organizacije u odnosu na poslovne procese
lidera bilo gde u svetu radi dobijanja informacija koje će pomoći organizaciji da preduzme
akcije za poboljšanje svojih performansi“. Stoner definiše bengmarking kao „proces
iznalaženja najboljeg postojećeg proizvoda, proizvodnog procesa i usluge i njihova upotreba
kao standarda za poboljšanje kompanijinih sopstvenih proizvoda, procesa i usluga“. Dakle,
benčmarking je kontinuirani proces identifikacije, razumevanja i prilagođavanja proizvoda,
usluga, opreme i postupaka kompanije s najboljom praksom u cilju poboljšavanja vlastitog p
Izvor: Bešić, C. (2007). Benčmarking. Čačak: Tehnički fakultet
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti