Odlomak

PRIMENA NOVIH TEHNOLOGIJA

Primena pustolovnih tehnologija moguća je u skoro svim oblastima društvenog života i rada.”Najezda” novih tehnologija neizbežna je.One sve osvajaju “na juriš”.U kojim god je sektorima produktivnost rada moguće izmeriti i gde se meri, zemljotresi promena su neizbežni.Sa aspekta kapitala, ušteda, zarada – nemoguće ih je odbiti – jer zaslepljuju primamljivošću. U sektoru školstva, na primer, produktiviost rada nikada se neće moći izmeriti. U oružanim snagama, u bezbednosnim snagama, ioliciji, politici, produktivnost rada se i ne meri. Teško da će ikada. Ali će se inovacije i uvođelje novih tehnologija koristiti kao izraz modernizacije, pomoći ljudskom faktoru za lakše rešavanje problema rada – da mu budu od pomoći – jer će u tim oblastima čovek uvek biti osnovni “faktor produktivnosti”.Nove (pustolovne) tehnologije sve više (i sve brže) “ulaze” u fabrike, velike korporacije, vojni sektor, školstvo, zdravstvo, poljoprivredu, osiguravajuća društva, državnu administraciju, biblioteke, službe za zapošljavanje, za promet nekretnina. Nama se čine interesantnim i mogućnosti primene (pustolovnih) novih tehnologija u sektoru trgovinskih usluga, uslužnom sektoru, trapsportu, vlastitim kućama.U sektoru trgovinskih usluga pustolovne tehnologije izazvaće veću specijalizaciju trgovinskih firmi i njihovu sve veću koncentraciju u (sve veće) robne kuće i lance robnih kuća. To će sigurno izazvati “gušenje” i “gašenje” trgovine na malo, sa izuzetkom žilavih i živahnih sitnih trgovaca (slikovito: poslednjih čuvara tajni trgovačkog zanata) u prigradskim naseljima (gde će se verovatno još dugo, i pored sve elektronike, “ispod tezge” zadržati i čuvena “kupovina na recku”), ili u delovima nasellj gde živi npr. starije njlj-c slabije pokretno stanovništvo koje će se i dalje snabdevati u malim (seoskim, prigradskim, u komšiluku) prodavnicama.Opšta unifikacija kupovine npr. u velikim supermarketima (gde kupac, usput budi rečeno, pomaže trgovcu da radi i doprinosi smanjenju broja radnika u trgovini) izazvaće, sigurno je to, još veću težnju za individualizacijom, povećane “čari biranja”, pa i kupovine “bespotrebnih sitnica” u individualiziranim prodavnicama mešovite robe, buticima. Pustolovne tehnologije omogućavaju automatizovano naplaćivanje preko prugastog kodg automatizovanu kontrolu zaliha, inventara, skladišta, objekata, radnika; trenutno računovodstveno sravnjavalje i još mnogo štošta drugog.U uslužnom sektoru (npr. telekomunikacije, vodovodi, gasovodi, elektrodistribucija, komunalna higijena, “gradsko zelenilo”) primena pustolovnih tehnologija omogućava lakšu i efikasniju naplatu usluga stvaranjem različitih tarifnih sistema povodom npr. “vršnih potrošnji”.U uslugama transporta pustolovie tehiologije relativno sporije prodiru zbog relativno dužeg radnog veka i veka trajanja osnovnih sredstava (lokomotiva, vagon, avion, kamion, autobus, brod…), ali je zato široka mogućnost prodora u zonu racionalizacije i dopune usluge – fleksibilniji red letenja- da bi avion bio pun, a ne poluprazan; sistem rezervacije karata; osnovnu delatnost tj. prevoz obogatiti većim zadovoljstvom (praćenje televizijskog programa tokom putovanja, elektronskih igrica…), obogatiti novim paketom usluga (npr. turizam). U vlastitim kućama to su npr. personalni kompjuteri (RS) opšte namene – jednostavna obrada podataka, teksta, kompjuterske igrice i druge zabave, e-mailing e-learing”Internet” (elektronski časopisi, novine, prezentacije), automatsko prevođenje tekst/govor.,.; digitalne kamere i foto – aparati; mobilni telefoni – pravio uvek najnoviji model – sa dodatnim mogućnostima „cimanja“, slanja i memorisanja poruka, slanja slika i mini – filmova, memorisanja poziva i mnogo štošta drugo; elektronski kvarcni časovnici; kalkulatori; klima – uređaji; “telefonske sekretarice”; bezbednosni sistemi (alarmi, kamere za nadzor, bezbednosne brave sa šiframa, otiscima, prepoznavanjem “ovlašćenog glasa”, “inteligentnim” karticama); bežične slušalice; bela tehnika obogaćena sklopovima najčešće mikroelektroničkih sinhronizatora npr. u električnim pećima, veš – mašinama, šivaćim mašinama, mikrotalasnim rernama, TV aparatima (danas već i TV sa tzv. tečnim kristalom), video – rekorderima, peglama.Sateliti su se već odomaćili u telekomunikacijama (tzv. komunikacijski sateliti za pomoć u pretrazi terena i pri spašavanju ljudi i dobara, u zaštiti od krađe, snimanju terena, za (kontra)obaveštajne svrhe, u meteorologiji, geodeziji. geologiji, poljoprivredi. Pustolovne tehnologije koriste se za elektronski prenos novca; za video – konferencije; u automatima za prodaju osvežavajućih napitaka. Takođe, npr; pri automatskom posmatranju saobraćaja na raskrsnicama, u tunelima, na velikim stanicama i dr.; u kontroli rada velikih industrijskih sistema (rafinerije, cementare, željezare, hemijski kompleksi,…); kod alatnih mašina sa kompjuterskim upravljanjem; u automatizovanim fabrikama; u tzv. “pametnim” automobilima (npr. sistem vazdušnih jastuka, hronometraža, štednja goriva, kontrola izduvnih gasova i temperature, automatski menjač, usklađivanje paljenja kod motora i kontrole dovoda vazduha, merenje potrošnje goriva, obaveštavanje signalima na komandnoj tabli ili glasom i davanje uputstava lakomislenom vozaču što sporo pamti, a brzo zaboravlja).Jedna od pustolovnih tehnologija koja se koristi kao odličan “prenosni medijum za elektronsko uiravljanje odnosno za prepos podataka između raznih račukarskih sistema” jesu optička vlakna. Optička vlakna su zapravo staklene niti s jezgrom promera oko 50 mikrona. Tanje su od ljudske kose i male težine. Odličan su električni izolator.Nisu podložna elektromagnetskoj interferenciji.Oko 10.000 podaka više može se preieti staklenim vlaknima nego klasičnim parom telefonskih bakarnih vodiča.”Zod koji sadrži dvanaest takvih vlakana, tanji je od prsta. Ipak, takav vod možeprenositi više od 200 televizijskih kanala uz dodatne mogućnosti dvosmernih komunikacija”.Takođe i projektovanje i proizvodnja pomoću računara (CAD – CAM)- CAD projektovanje pomoću računara), CAM- proizvodnja pomoću racunara.) Bez projektovanja (koje je uvek zbir pokušaja, dobrih rezultata, stvaralačke igre, grešaka) nema proizvodnje. Uglavnom je projektovanje bilo dug proces koji je zahtevao visok stepen obrazovanja, kreaciju, znanje, ali i maštu, imaginaciju, kreativnost, r(š ikga. Ono je uvek značilo i (misaoni) eksperiment, testiranje, merenje, korekciju. Projektovanje pomoću računara ukoliko je “pojednostavilo” taj proces i značajno smanjilo vreme trajanja projektovanja (npr. u britanskoj fabrici Vaskeg Rešt projektovanje je sa 21 dana skraćeno na 3 dana), ali i stvorilo opasnost da operater – projektant izgubi zadovolljtvo projektovanja i kreacije zbog mogućeg osećaja “podređenosti projektanta računaru”. Naime, “u računar se ubacuje niz instrukcija za opis slike, a rezultati se pokazuju na monitoru visoke jasnosti

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari