PRAVNI FAKULTET 

OPĆE PRAVO

PRODUŽENO KRIVIČNO DJELO

-seminarski rad iz Krivičnog prava I-

Novembar  2015. 

Sadržaj:

Uvod…………………………………………………………………………………………….…

3Pojam

 

produženog

 

krivičnog 

djela…………………………………………………………….…..4

Uvjeti za postojanje produženog krivičnog djela.............................................................................5

Istovrsnost krivičnih djela................................................................................................................5

Vremenska povezanost učinjenih djela............................................................................................6

Identičan ili sličan način učinjenja...................................................................................................6

Umišljaj kao oblik krivnje...............................................................................................................7

Druge stvarne okolnosti koje učinjena djela povezuju u jedinstvenu cjelinu...................................8

Primjer produženog krivičnog djela.................................................................................................9

Zaključak........................................................................................................................................14

Literatura........................................................................................................................................15

background image

Pojam produženog krivičnog djela

Treći   oblik   prividnog   realnog   sticaja   je   produženo   krivično   djelo

(delictum   continuatum)

.   Za 

razliku   od   složenog   i   kolektivnog   krivičnog   djela   kojiu   predstavljaju   zakonske   konstrukcije, 

produženo krivično djelo je pravna konstrukcija. Tom konstrukcijom se omogućava da se dvije ili 

više   vremenski   i   prostorno   odvojenih   djelatnosti   jednog   učinitelja,koje   već   svaka   za   sebe 

predstavlja   samostalno   krivično   djelo,   zbog   jedinstva   radnje   spoje   u   jednu   cjelinu   i   pravno 

kvalificiraju kao jedno krivično djelo. Drugim riječima, produženo krivično djelo se sastoji u 

tome što se u sudskoj praksi, koja je i izgradila ovaj institut, uzima da više odvojenih krivičnih 

djela   pravno   čine   jedno   krivično   djelo.   Razlozi   koji   opravdavaju   konstrukciju   produženog 

krivičnog djela su, prema tome, praktične prirode.

Konstrukcija   produženog   krivičnog   djela   odnosi   se,   prije   svega,   na   situacije   višekratnog 

ponavljanja u osnovi iste radnje u ordređenom relativno kraćem vremenskom intervalu, odnosno 

na počinjenje istih krivičnih djela u tom intervalu od strane istog učinitelja. S druge strane, ta 

konstrukcija se odnosi i na višekratno ponavljanje drugih istovrsnih radnji koje s obzirom na 

okolnosi  koje  ih   povezuju   čine   jedinstvenu   cjelinu.   Ako   se  na   te  situacije   ne  bi   primijenila 

konstrukcija produženog krivičnog djela morale bi se primijeniti odredbe o realnom sticaju, a to 

bi iziskivalo velik i nepotreban napor za sud, jer bi se prethodno morale utvrditi kazne za svako 

pojedino   učinjeno   djelo,   a   potom   na   osnovu   tih   utvrđenih   kazni   odmjeriti   i   izreći   jedna 

jedinstvena kazna za sva učinjena djela. Zbog tog je takva konstrukcija nepohodna naročito u 

onim situacijama u kojim učinitelj kroz određeno vrijeme ponavlja neko krivično djelo, a pri tom 

se tačan broj pojedinačno preduzetih radnji uopće ni ne može utvrditi.

Iako je produženo krivično djelo kao pravna konstrukcija nastalo radi potreba prakse, taj pravni 

institut je u svom praktičnom domašaju u veliko mjeri limitiran.Radi se o tome da je potreba za 

ovim institutom svedena na jedan dosta ograničen broj krivičnih djela, jer se kod najvećeg broja 

krivičnih   djela,   kao   što   su   nprProduženo   krivično   djelo   se   najčešće   koristi   kod   imovinskih 

delikata , a od drugih krivičnih djela to su djela protiv službene ili druge odgovorne dužnosti, 

krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine.

1

1

 J.Dragan, „Krivično/Kazneno pravno Bosne i Hercegovine opći dio, Sarajevo, 2005

Uvjeti za postojanje produženog krivičnog djela

Iako je neosporno da se kod produženog krivičnog djela radi o jednom krivičnom djelu, i u teroji i u 

sudskoj praksi dolazila su do izražaja različita shvatanja kada se radilo o pitanju koji su to momenti 

koji pravdavaju da se više vremenski i prostorno odvojenih djela povežu u jedno krivično djelo. 

Drugim riječima, postavlja se pitanje koji uvjeti moraju biti ispunjeni da se više odvojenih djela spoje 

u jedno produženo krivično djelo. U tom pogledu na jednoj strani su bila ona shvatanja prema kojima 

su   samo   neka   objektivna   obilježja   krivičnih   djela   one   okolnosti   koje   ta   djela   povezuju   u   jedno 

krivično djelo(objektivna teorija). Na drugoj strani su shvatanja prema kojima , pored objektivnih 

momenata, za postojanje produženog krivičnog djela moraju biti ispunjeni i neki subjektivni momenti 

na strani učinitelja koji bi opravdali povezivanje više djela u jednu cjelinu(objektivno-subjektivna 

teorija).

2

Određujići pojam produđenog krivičnog djela naš zakonodavav je prihvatio jedno mješovito rješenje, 

što znači da je prihvatio i objetivna i subjektivna obilježja. Prema zakonskoj odredbi(čl. 54. st. 2. 

KZBIH)   produženo   krivično   djelo   je   učinjeno   kad   je   učinitelj   s   umišljajem   učino   više   istih   ili 

istovrsnih krivičnih djela koja , s obzirom na način učinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge 

stvrane okolnosti koje ih povezuju, čine jedinstvenu cjelinu. Iz navedene zakonske odredbe se vidi da 

je za postojanje produženog krivičnog djela potrebno da se ispuni više uvjeta ili pretpostvaki, koji se 

zapravno i obilježja te pravne konstrukcije.

Istovrsnost krivičnih djela

Prvi uslov za postojanje produženog krivičnog djela je da se radi o istovjetnim krivičnim djelima, 

tj.istim   krivičnim   djelima   (npr.   Više   običnih   krađa   od   strane   istog   lica).   Kod   tog   uslova 

dozvoljava se odstupanje u smislu da u tu konstrukciju mogu da uđu i lakši i teži oblici istog 

krivičnog djela, s tim da se tada kvalifikacija vrši prema najtežem djelu iz konstrukcije(npr. jedno 

produženo   krivično   djelo   može   postojati   ako   se   radi   o   krađi,   teškoj   krađi   i   sitnoj   krađi,   sa 

kvalifikacijom na tešku krađu). Takvu konstrukciju ne mogu da čine različita krivična djela, 

makar ona spadala u istu grupu krivičnih djela. Na primjer, nije moguća konstrukcija produženog 

2

 Zvonimir Tomić, Krivično pravo I , Pravni fakultet univerziteta u Sarajevu , Sarajevo , 2008.

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti