Psihološki faktori koji izazivaju stres kod menadžera

UVOD

Danas se u društvima mnogo govori o stresu izazvanom odgovornošću na poslu, odlaskom u mirovinu, fizičkom aktivnošću, obiteljskim problemima, zagađivanjem okoliša, kontrolom zračnog prometa ili smrću nekog bliskog itd. Riječ  “stres”,  “kao i riječi “uspjeh”; “neuspjeh”, “sreća”, nema jednako značenje za sve ljude, tako da ju je izuzetno teško definirati.
Također, u savremenom životu čovjek takvim stresnim događajima dodatno prisustvuje time što ih svakodnevno prati podsredstvom medija (novina, televizije, interneta…).

Moderan stil života tj. našu svakodnevnicu neumoljivo prati stres. Razlog tome su civilizacijsko ubrzanje ritma rada, života, učenja te vremenska dinamika koju nameću znanstveno-tehnološki procesi. To vodi ka povećanju takmičarskog duha na uštrb (račun) suradnje, neophodnosti donošenja brzih odluka, a istovremeno i nesposobnosti da se naprave najbolji izbori. Sve to pojedinca, a i društvo dovodi do dramatičnih stresogenih i ambivalentnih situacija.
Gotovo svaka situacija iz svakodnevnog života može biti stresna kao npr. čekanje u redu, vožnja automobilom kroz gradaku gužvu, zvuk budilice, … Te situacije same po sebi nisu stresogene (“izazivači” stresa), bitan je način na koji ih ljudi doživljavaju. Zato je stres individualna psihološka reakcija. Emocije koje pri nekoj situaciji nastaju razlikuju se od čovjeka do čovjeka. Ista situacija, događaj može kod jedne osobe izazvati razjarenost, bjes, ljutnju, dok druga može tu situaciju doživiti potpuno smireno. Ukoliko se osoba osjeti ugroženom tada se kod nje stvara osjećaj straha. To se najčešće dešava u situacijama koje su iznenadne i pojedinac nema osjećaj kontrole nad njima.
Kao posljedica prekomjernog stresa često se može uočiti da se osoba povlači u sebe, postaje izolirana, usamljena, asocijalna i depresivna.
Stres tj. stresne reakcije se ne mogu izbjeći jer je on neodvojivi dio života. Kad bi vam netko rekao nemojte se izlagati stesu ili izbjegavajte stres to bi bilo kao da vam se kaže izbjevajte živjeti. Ono što je važno i što je moguće jeste učiti kako razumjeti stresne situacije i kako se nositi s njima. Zato je važno razdvojite dva aspekta: fokusiranje na suštinu problema tj. percepciju istoga i na emocionalnu reakciju.

POJAM I PRIRODA STRESA

Danas se širom svijeta o stresu govori kao o sve prisutnijoj svakodnevnoj pojavi. Ljudi su sve češće pred događajima koje nisu mogli predvidjeti, kao što su: ratni sukobi, terorizam, ulično siledžijstvo, nove bolest, nedemokratski režimi, neuvažavanje osnovnih socijalnih potreba naroda, grupa i pojedinaca (za slobodom, autonomijom, jednakopravnošću…), raspad porodice, gubljenje posla, nesolidarnost i drugo. Dodajmo i to, da savremeni čovjek takvim stresnim događajima dodatno prisustvuje time što ih svakodnevno prati podsredstvom medija (novina, televizije, interneta…).

Termin stres u engleskom jeziku označava veliki pritisak, napor, naprezanje. Razrađujući svoj koncept stresa u okviru proučavanja opštih adaptacionih reakcija organizma na dugotrajno djelovanje raznih spoljašnjih činilaca, ovaj termin, do tada korišten u fizici, preuzeo je Selye.
Hans Selye je 1936. postavio teoriju prema kojoj do bolesti dolazi usled poremećaja ravnoteže u organizmu pod dejstvom raznih spoljašnjih i unutrašljih činilaca.

Pod stresom je podrazumijevao proces koji se odigrava u organizmu kada je on izložen bilo kakvoj agresiji (traumatskoj, infektivnoj, toksičnoj, psihičkoj…).
Procesi koji se odigravaju u organizmu nazvao je stresnim reakcijama tj. stresom, a činioce koje dodvode do stresa nazvao je stresorima.

Stresori se mogu podeliti na:

• Fizičke
• Biološke
• Psihološke i
• Socijalne