Odlomak

POJAM RADNOG PRAVA

Radno pravo je naziv za skup pravnih normi kojima se uredjuje nastanak,sadrzina I prestanak radnog odnosa kao I pravni polozaj subjekata radnog prava. Radno prevo proucava drustvene odnose koji su pravom regulisani I ono spada u pravne nauke. Ono proucava pre svega drustvene odnose koji se javljaju medju ljudima I drugim subjektima u radu I povodom rada.

 

PREDMET,SADRZINA I METOD RADNOG PRAVA

Predmet radnog prava su radni odnosi. Predmet radnog prava bili su najamnji radni odnosi,pri cemu je jedna strana nudila samo svoj goli rad,a druga davala odredjenu najamninu pri cemu su se ti odnosi iscrpljivali. Pobedom socijalizma I njegovim nastajanjem,bitno se menjaju I odnosi u sferi rada I radnih odnosa.To se dogadja kroz izmenu nosioca svojine nad sredstvima proizvodnje,ukidanjem eksploatacije. U pogledu metoda radnog prava razlikujemo opsti metod i posebne,ili konkretne metode. Opsti metod zavisi od idejno-teoretskog pogleda na svet.U tom smislu razlikujemo dva osnovna opsta metoda,idealisticki i materijalisticki. Opsti metod autora koji prihvataju istorijski materijalizam je dijalekticki materijalizam kao opsti metod saznanja razvoja sveta.(drustva,prirode I ljudskog misljenja) Konkretni metodi su:istorijski,komparativni,statisticki metod…

 

RAD VAN RADNOG ODNOSA
Poslodavac moze za obavljanje poslova koji su po svojoj prirodi takvi da ne traju duze od 120 radnih dana u kalendarskoj godini,da zakljuci ugovor o obavljanju privremenih I povremenih poslova sa:

  1. nezaposlenim licem
  2. zaposleni koji radi nepuno radno vreme
  3. korisnikom straosne penzije

Poslodavac moze sa odredjenim licem da zakljuci I ugovor o delu,radi obavljanja poslova koji su van delatnosti poslodavca,a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili oporavku odredjene stvari,samostalno izvrsenje odredjenog fizickoh ili intelektualnog posla. Poslodavac moze sa odredjenim licem da zakljuci ugovor o zastupanju ili posredovanju.

Ugovor o strucnom osposobljavanju I usavrsavanju poslodavac moze da zakljuci:

  1. sa nezaposlenim licem,radi obavljanja pripravnickog staza I polaganja strucnog ispita
  2. sa licem koje zeli strucno da usavrsi I stekne posebna znanja I sposobnost za rad u svojoj struci.

Zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca moze da zakljuci ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem,a najvise do jedne trecine punog radnog vremena.
Ugovorom o dopunskom radu utvrdjuje se pravo na novcanu naknadu I druga prava I obaveze po osnovu rada.

 

 

OSTVARIVANJE I ZASTITA PRAVA ZAPOSLENIH
O pravima,obavezama I odgovornostima iz radnog odnosa odlucuje:

  1. pravno lice-direktor ili zaposleni koga on ovlasti
  2. kod poslodavca koji nema svojstvo pravnog lica-preduzetnik ili zaposleni koga on ovlasti

 
SINDIKAT ZAPOSLENIH
Zaposleni se mogu slobodno,sindikalno organizovati,potpisujuci pristupnicu,uz upis u registar. Poslodavac je duzan da sindikatu obezbedi tehniscko-prostorne uslove,obavestava ga o svim vaznim pitanjima za polozaj radnika I obavljanje sindikalnih aktivnosti. Sindikat se moze osnovati u skladu sa opstim aktom sindikata. Sindikat se osniva na nacelima slobode organizovanja I delovanja I nezavisan je od drzavnih oragana I poslodavaca,finansira se od clanarina I iz sopstvenih izvora.

 

 

KOLEKTIVNI UGOVORI
Kolektivnim ugovorom uredjuju se prava,obaveze I odgovornosti iz radnog odnosa,postupak izmena I dopuna kolektivnog ugovora,medjusobni odnosi ucesnika kolektivnog ugovora I druga pitanja. Kolektivni ugovor se moze zakljuciti kao:

  1. opsti (jedinstven)
  2. poseban (zakljucuje se za odredjenu granu,grupu ili delatnost)
  3. kod poslodavca (pojedinacni)

Ako kod poslodavca nije osnovan sindikat,zarada,naknada zarade I druga primanja zaposlenih mogu da se urede sporazumom. Sporazum se smatra zakljucenim kada ga potpisu direktor,odnosno predstavnik saveta zaposlenih ili zaposleni koji je dobio ovlascenje od najmanje 50% od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca. Opsti I posebni kolektivni ugovori neposredno se primenjuju I obavezuju sve poslodavce koji su u vreme zakljucivanja kolektivnog ugovora clanovi udruzenja poslodavac-ucesnika kolektivnog ugovora.

Poslodavac,odnosno udruzenje poslodavaca,mogu da podnesu zahtev za izuzimanje od primene kolektivnog ugovora sa prosirenim dejstvom,ako zbog finansijsko-poslovnih rezultata nisu u mogucnosti da primene kolektivni ugovor. Kolektivni ugovor se zakljucuje na period do tri godine. Vazenje kolektivnog ugovora pre isteka roka moze prestati sporazumom svih ucesnika ili otkazom,na nacin utvdjen tim ugovorom.

 

 

RADNI ODNOS DRZAVNIH SLUZBENIKA
Zakonom o drzavnim sluzbenicima se uredjuju prava I duznosti drzavnih sluzbenika I pojedina prava I duznosti namestenika,koja se u pojedinim drzavnim organima mogu I drugacije urediti-posebnim zakonom. Drzavni sluzbenik je lice cije se radno mesto sastoji od poslova iz delokruga organa drzavne uprave,sudova,javnih tuzilastva,Republickog javnog pravobranilastva,sluzbi Narodne skupstine,predsednika Republike,Vlade,Ustavnog suda I sluzbi organa.

Namestenik je lice cije se radno mesto sastoji od pratecih pomocno-tehnickih poslova u drzavnom organu. Poslodavac drzavnih sluzbenika I namestenika je Republika Srbija.Prava I duznosti poslodavca U ime Republike Srbije vrsi rukovodilac drzavnog organa. Poseban kolektivni ugovor zakljucuju Vlada I reprezentativni sindikat koji su osnovani za teritoriju Republike Srbije.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari