Ruska Federacija
Objavio Melika 13. mart 2024.
Objavio ninaczbg 02. mart 2015. Prijavi dokument
ZAPADNA EVROPA
Portugalija
Portugalija (Republika Portugalija), država jugozapadu Evrope, na jugoza-
padu Pirinejskog poluostrva i obali Atlantskog okeana. Pripadaju joj i Azorska
ostrva i Madeira u Atlantskom okeanu. Ima površinu 92 171 km2
, 10 355 824 st-
anovnika (2001.) i gustinu naseljenosti 112,4 st./km2
.
Glavni grad je Lisabon (557 000 stanovnika, aglomeracija 3,45 mil. Sta-
novnika, 2001.). Zvanični jezik je portugalski. Državno uređenje: parlamentarna
republika. Portugalija obuhvata niziju na Z i J i visoravan (španska Mezeta) na
zapadu. Klima je mediteranska na jugu, priatlantska na zapadu i umereno-
kontinentalna u unutrašnjosti. Najduže reke su: Težo, Minjo, Doro i Gvadijana.
Prir. vegetacija je degradirana. U severnom delu su listopadne šume (hrast,
bukva, kesten), u središnjem – hrastove šume, na jugu zimzelene grmlje. Šume po-
krivaju 29% teritorije.
Portugalija je u prošlosti imala visok natalitet, ali br. stanovnika se
zbog iseljavanja sporo povećava (1,2 mil. st. u Brazilu). Nac. homogena država:
92% Portugalci. Verska struktura: 87% katolici, prot. i dr. Veći gradovi
(2001): Porto (350 000 st.), Gaja (288 000 st.), Amadora (175 000 st.), Kaskais (169
000 st.), Matosinjos (166 000 st.), Braga (164 000 st.) i Almada (160 000 st.).
Poljoprivreda – žitarice, pirinač, vinova loza, masline; rib. (Madeira,
Azorska ostrva); šum. (hrast plutnjak, 1. proizvođač plute u svetu, 51% svetske
proizvodnje). Rudno bogatstvo: pirit, volfram, uran, srebro, zlato, kuhinjska so
i kameni ugalj. Industrija (šire područje Lisabona i Porta): veštačka đubriva,
crna i obojena metalurgija, automobilska, građevinskog materijala i dr.
Glavne luke su: Lisabon, Leišoes, Setubal i Kaskais; 3 međunar.
aerodroma (Lisabon, Porto, Faro). Turizam: Algarve, Azorska ostrva Madeira,
Lisabon. Novčana jedinica: evro; 14 527 $ DBP/st. (2003.).
Lisabon, glavni grad i luka Portugalije (557 000 st., aglomeracija 3,45
mil. st., 2001.), i sedište istoimenog okruga, na estuarskom ušću reke Težo u
Atlantski okean. Bio pod rim. vlašću od 205. pre n.e., vladali Varvari, Mavri,
krstaši. God. 1256 postao je glavni grad. Snažno se razvio 14-16 v., nakon
otkrića Amerike. U zemljotresu 1755. poginulo 30 000 ljudi; posle toga dobio
savremeni urbanistički izgled. Glavni trgovački, administrativni, obrazovni
i kulturni centar. Br. građevine: Alfama – st. gradsko jezgro (romanska
katedrala 12-14 v., barokna crkva 16. v.), univerzitet (1911.), akad. nauka (1779.),
nac. biblioteka, muzeji, samostan Sv. Jeronima (16 v.), renesansne građevine.
Razvijena brodogradnja, rafinerija nafte; prerađivačka industrija. Bio domaćin
Svetske izložbe (Expo 98).
Francuska
Francuska (Republika Francuska), država u Z Evropi, između Atlantskog
okeana na Z, kanala Lamanš na S i Sredozemnog mora na JI. Ima površinu 543
1REGIONALNA GEOGRAFIJA EVROPE II
965 km2
, 60 700 000 st. (2005.) i gustinu naseljenosti 111,6 st./km2
. Glavni grad
je Pariz (2,11 mil. st., aglomeracija 11,37 mil. st., 2002.). Zvanični jezik je
francuski. Državno uređenje: parlamentarna republika. Na S i Z države su
nizije, brežuljci i izolovane visoravni, u središnjem i JI delu je Centralni
masiv, na SI su Vogezi i Ardeni, na JI i J Alpi i Pirineji. Francuskoj
pripada ostrvo Korzika u Sredozemnome moru.
Klima Francuske je umereno-kont. u nizijskom delu i planinska na većim
visinama. Najduže reke su: Loara, Žironda, Garona, Sena (sliv Atlantskog
okeana), Rona, sa pritokom Saonom (sliv Sredozemnog mora), Rajna sa pritokama
Mozelom i Mezom (sliv Severnog mora). Reke su povezane br. kanalima (Rajna –
Majna, Sen Kantin, Rajna – Rona i Du Midi). Najveća jezera su: Ženevsko (deli sa
Švajcarskom), Burže i Anesi. Prir. vegetaciju u nižim delovima Francuske
čini listopadna šuma, iako je ona u nižim predelima iskrčena. U pl. oblastima
listopadne šume prelaze u četinarske šume jele, smreke, bora i ariša. U
sredozemnoj oblasti zastupljene su makije i garig. Šume pokrivaju 28% terit.
Objavio Melika 13. mart 2024.
Objavio m.djordjevic1979 31. januar 2024.
Objavio dejana1995 31. januar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.