Odlomak

Besednik
• Šta je najvažnije u trojstvu besednik, beseda, auditorijum? – Skladno jedinstvo sva tri elementa
• Besednik je taj koji treba da sačini besedu, analizira i pridobije auditorijum (PR, Internet, saradnici)
Kada stane na govornicu, besednik ostaje sam, sa svojim papirima ili bez njih – na kraju sve ipak zavisi od sposobnosti besednika
• Kada govornik nema ekipu koja bi za njega uradila prethodni posao, zaista sve zavisi od njega
• Neophodno je da, pored talenta, poseduje niz fizičkih i duhovnih osobina
Priroda je obdari svakoga zbirom svih ovih vrlina – može se steći i usavršiti – Demosten
• Ciceron: samo se pesnici rađaju, dok se govornici stvaraju

Talenat
• Ima besednika sa urođenom sposobnošću da atraktivno govore i bez dodatnih znanja
Ima veoma uspešnih besednika koji su to postali radom i vežbanjem, nisu na početku mnogo obecavali
Mali je broj onih koji su baš antitalenti za besedništvo
• Na kratke staze se teško postižu dobri rezultati jedino sa onima koji su veoma loše obrazovani i nedovoljno inteligentni
Svako ko je prosečno obrazovan i inteligentan poseduje elementarni talenat za besedništvo
• Učenjem i vežbom se nedostatak talenta može nadoknaditi
• U tome se najviše razlikuju klasična retorika i public speaking
Ciceron – vežba je dragocena za formiranje govornika, ali ne i dovoljna, ukoliko nedostaje prirodni talenat – i sam je odstupio od tako tvrdog stava kroz izreku da se govornik stvara
Public speaking – manje formalan, daje veću slobodu besednicima, postavlja zahteve koje besednik moze lakše i brže ostvariti
Klasična retorika – veći stepen nadarenosti i obrazovanja
• Tolstoj: talenat se ne sme zapustiti, jer i kada je najveći, gubi se u neradu

Fizičke osobine – stas i glas
• Fizička lepota i simpatička spoljasnost predstavljaju privilegiju
Ne znači da onaj koga priroda nije usrećila spoljnim osobinama neće moći da ima uspeha kao govornik, niti da osoba sa lepom spoljašnošću mora biti dobar besednik
• Primer – Mirabo (Francuska revolucija, Marija Antoaneta)
• Napoleon, Hitler – X lepota
• Istaći ono sto je lepo, prikriti ono što nije
• OBLAČENJE, FRIZURA, OČI, NAOČARE, OBRVE

• Skoro svako ima problema sa sopstvenim glasom
• Objektivne teškoće – šuškanje, kotrljajuće r, piskavost
• Uzbuđenom govorniku se često promene boja i kvalitet glasa – počinje da krešti ili prelazi u falset
• Danas nisu potrebne godine vežbanja sa šljunkom ispod jezika, dovoljan je odlazak kod logopeda
• Sve su češći problemi koji su rezultat govornog nemara – lenjost usana, mrmljanje, gutanje slova
• Mogućnosti da se ograničenja koriguju, a predispozicije usavršavaju, veće su nego kod izgleda
• Napomene – čaša vode, X gazirana pića, pušenje ogrubljuje glas, vežbe disanja ojačavaju pluća
• Lep glas je samo preduslov za uspešan govornički nastup, ne i uslov bez koga se ne može

• Pored stasa i glasa, u fizičke osobine spadaju: gestovi, mimika, postacija
Duhovne osobine – ličnost besednika
• Nikola Rot – ličnost – izgled nekoga, kako se neko pokazuje i čini drugima
• Koje su duhovne karakteristike najznačajnije za besednika?
Aristotel – znanje, inteligencija, praktična mudrost
Antički pisci – opreznost, obazrivost, čestitost, skromnost, pristojnost, dobronamernost
Nušić – ugled, ubeđenje, veština skiciranja govora, znanje, vladanje sobom
• Na prvom mestu su tri besedničke vrline: uverenost, samouverenost, sugestivnost

Uverenost i znanje
• Gete: ako beseda ne potiče iz duše, ona i pored sve svoje lepote, neće pobediti srce slušalaca
• Čehov: čovek je ono u šta veruje
• Aristotel – stari besednički trik – retorsko pitanje „Ko to ne zna“ i odgovor „To svi znaju“
• Danas uverenost stvaraju jaki argumenti, a ne nečiji autoritet ili fraza
• Uverenost se može i mora temeljiti na ličnom iskustvu i znanju
• Govornik mora znati o temi o kojoj govori bar malo više od prosečnog slušaoca
U suprotnom se može desiti da bilo ko od prisutnih, dovikivanjem pitanja ili dobacivanjem, ostavi besednika bez odgovora, posle čega će teško ponovo steći poverenje publike
• Znanje nije samo opšta kultura i obrazovanost, već i konkretno poznavanje materije i problema o kome besednik govori
Čovek najbolje govori o onome sa čime je dovoljno upoznat, što lično doživljava i oseća
Svako je rečit u svojoj stvari
• Važan preduslov – dobra priprema govora

Samouverenost
• Publika na prvi pogled prepoznaje besednika koji je siguran u sebe
• Samopouzdanje se stiče suzbijanjem trebe, vežbom; zasniva se i na sadržini besede; otklanjanjem spoljašnjih elemenata koji bi mogli predstavljati kompleks; kroz analizu auditorijuma (ne sme se potceniti ni preceniti)
• Ljuba Tadić – kada je bio početnik, sebe je hrabrio tako što je zamišljao da umesto mnoštva glava u publici posmarta njivu sa kupusom
• Bernard Šo (na pitanje kako je postao dobar govornik): na isti način na koji sam naučio i da se klizam – uporno sam od sebe pravio budalu

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 15 stranica
  • Retorika -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Pravo
  • Srbija,  Beograd,  UNIVERZITET U BEOGRADU - Fakultet Političkih nauka  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari